Pada li ili raste hrvatsko gospodarstvo? Objavljeni su najnoviji podaci

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je brži rast nego u drugom ovogodišnjem tromjesečju, kada je BDP porastao 2,6 posto. To je već 11. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

Rast potrošnje i investicija

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u trećem kvartalu za 3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije, brže u odnosu na 2,1-postotni rast u prethodnom tromjesečju.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,1 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 4,2 posto.

Porasla je i državna potrošnja, za 2,1 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 6,8 posto.

S druge strane, izvoz roba i usluga pao je u trećem tromjesečju za 8,5 posto na godišnjoj razini, znatno više u odnosu na 0,7-postotni pad u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba pao za 20,4, a usluga za 0,5 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je pak za 12,1 posto, znatno više nego u prethodnom kvartalu, kada je skliznuo za 1,6 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen za 14,8, dok je uvoz usluga porastao za 5,9 posto.

Pročitajte i ovo KVALITETA ŽIVOTA Iseljavanje, zdravlje, bolji život i potraga za srećom: Kakve veze drveće ima s tim?

Rast brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u trećem tromjesečju poraslo 3 posto na godišnjoj razini, a 0,3 posto na kvartalnoj razini.

Tako je rast domaćeg gospodarstva brži u odnosu na prosjek u EU-u.

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, stagniralo u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 0,1 posto.

Gospodarstvo eurozone je pak u trećem tromjesečju palo za 0,1 posto na kvartalnoj, a poraslo za 0,1 posto na godišnjoj razini.

U usporedbi s trenutnim podacima za 23 države članice, Hrvatska je 1️⃣. u EU po rastu BDP-a u 3. kvartalu! To potvrđuje ispravnost poteza @VladaRH u okolnostima kriza. Uz provedbu reformi i korištenje 🇪🇺 sredstava, nastavljamo poticati rast i jačati konkurentnost gospodarstva. pic.twitter.com/bFvtP48TFk

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) November 28, 2023

Plenković: Pokazala se ispravnost poteza Vlade u okolnostima kriza

''U usporedbi s trenutnim podacima za 23 države članice EU-a, Hrvatska u trećem kvartalu ove godine bilježi najveću stopu rasta u EU. Tome su pridonijeli hrvatski gospodarstvenici i radnici, kao i snažne intervencije Vlade u okolnostima brojnih kriza s ciljem očuvanja socijalne kohezije'', istaknuo je premijer Andrej Plenković komentirajući najnovije podatke o rastu BDP-a.

"Mjere koje smo poduzimali pomogle su u očuvanju standarda građana, nastavku realnog rasta plaća, zaposlenosti i održavanju stabilnosti tržišta rada. Usto, snažan zamah gospodarstvu daje rast investicija, na što utječe uspješna provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Uz realizaciju reformi i korištenje europskih sredstava, nastavljamo poticati rast i jačati konkurentnost gospodarstva'', kazao je Plenković.

''Zbog loše strukture rasta BDP-a gospodarstvo pred izazovima''

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u utorak su istaknuli da je rast hrvatskog gospodarstva u trećem tromjesečju za 2,8 posto na godišnjoj razini iznad očekivanja, no i upozorili da loša struktura rasta BDP-a najavljuje izazove s kojima će se gospodarstvo boriti u nadolazećim mjesecima.

"Za nama je još jedan uspješan kvartal, s rastom BDP-a iznad 2,8 posto, koji je iznad očekivanja, ali loša struktura rasta BDP-a najavljuje izazove s kojima će se gospodarstvo još intenzivnije boriti u mjesecima pred nama", istaknuli su iz HUP-a. Zabrinjava ih, kako su naveli, snažan pad izvoza roba, što je direktna posljedica usporavanja ekonomija u našem okruženju i recesije u ekonomijama najznačajnijih trgovinskih partnera.

Pad izvoza usluga pokazuje da se postojeći model turizma suočava s ograničenjima rasta, kazali su iz HUP-a napominjući da podaci trećeg tromjesečja sugeriraju da je potencijal turističkog modela koji ima Hrvatska došao do vrhunca. Iz HUP-a ističu kako je vrijeme za poticanje organiziranog turizma visoke kvalitete. Stoga HUP podržava novi Zakon o turizmu, koji ide u smjeru razvoja segmenata turizma veće kvalitete i veće dodane vrijednosti te održivog turizma.

Pročitajte i ovo Neobična potjera VIDEO Dječak ukrao viličar i napravio kaos na cesti: Policija ga lovila sat vremena

HUP zagovara podizanje osobnog odbitka iznad razine minimalne plaće

HUP poziva na donošenje mjera kojima bi se omogućilo dizanje konkurentnosti domaćih proizvoda i usluga, kako bi zadržali izvozni potencijal. Hrvatski je izvoz, kako navode u udruzi poslodavaca, opterećen poreznim tretmanom rada, ali i cijenom električne energije za tvrtke, koja je iznad prosjeka EU.

Stoga HUP, kako su kazali, zagovara rasterećenje plaća kroz podizanje osobnog odbitka iznad razine minimalne plaće te snižavanje poreznih stopa poreza na dohodak što bi ubrzalo rast plaća zaposlenicima uz zadržavanje konkurentnosti.

U posljednjem kvartalu 2023. godine rast će usporiti prema dva posto sukladno pogoršanju poslovne klime u euro području, dakle padu izvoza i pogoršanju uvjeta financiranja koje ugrožavaju privatne investicije, procjenjuju u HUP-u.