U posljednjem, osmom po redu krugu prijava, koji je zaključen 24. travnja, ukupno je zaprimljeno 5.560 zahtjeva, a osim odobrenih i onih za koja je zatražena dopuna, 23 zahtjeva su odbijena, dok je 30 podnositelja odustalo, priopćilo je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Prosječni iznos subvencioniranog kredita iznosi 81.600 eura, prosječan rok otplate korisnika 23 godine, dok je prosječna životna dob korisnika kredita 33 godine. Efektivna kamatna stopa iznosi prosječno 3,17 posto, dok je nominalna kamatna stopa 2,95 posto godišnje. Iznos prosječnog mjesečnog anuiteta iznosi oko 448 eura, od čega je mjesečna subvencija oko 155 eura, navedeno je.
Najviše odobrenih zahtjeva u Gradu Zagrebu, najmanje u Ličko-senjskoj županiji
Prema izračunu ministarstva, za odobrena 4.904 zahtjeva prosječna godišnja subvencija iznosi 9,02 milijuna eura, pri čemu 2.454 zahtjeva otpada na kupnju stana, 1.726 na kupnju kuće, a 724 na gradnju kuće.
Očekivano, najveći iznos, 1,83 milijuna eura, otpada na Grad Zagreb, gdje je i najviše odobrenih zahtjeva, 1.101, od čega ih se 914 odnosi na kupnju stana, 130 na kupnju kuće, a 57 na izgradnju kuće. Prema broju odobrenih zahtjeva slijedi Osječko-baranjska županija, 468, uz prosječnu godišnju subvenciju od 923,1 tisuću eura, pri čemu je namjena većine kredita, njih 250, kupnja kuće.
Po broju odobrenih zahtjeva treća je Zagrebačka županija, 439, uz godišnju subvenciju od 803,5 tisuća eura, a s 350 zahtjeva slijedi Splitsko-dalmatinska županija, uz iznos godišnje subvencije od 690,3 tisuće eura.
S druge strane, dvoznamenkast broj odobrenih zahtjeva zabilježen je u tri županije - Šibensko-kninskoj, 90, Virovitičko-podravskoj, 89, te Ličko-senjskoj, 43, podaci su Ministarstva.
Dom dosad osiguralo gotovo 34.000 mladih obitelji
Iz Ministarstva su podsjetili da je za provođenje ovogodišnjeg natječaja APN potpisao ugovore s 12 banaka koje su ponudile efektivne kamatne stope od 3,12 do 3,75 posto.
Tko sve može koristiti mjeru i što njome dobiva?
Kako je poznato od ranije, mjeru mogu koristiti svi građani Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina i koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću, a ispunjavaju uvjete banke za dobivanje stambenog kredita.
Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100 tisuća eura, pri čemu rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Pročitajte i ovo
Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita, uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita.
Produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu omogućeno je i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva, kao i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50 posto tjelesnog oštećenja.
Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.
Ministarstvo je istaknulo da je ovom mjerom stambenog zbrinjavanja svoj dom dosad osiguralo gotovo 34.000 mladih obitelji. Pritom, u tim je obiteljima rođeno više od 8.300 djece te je prijavljeno više od 20.500 maloljetne djece radi mogućnosti korištenja dodatne subvencije sukladno zakonskim propisima.
Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita utvrđen je rok do 31. prosinca 2023. godine u kojem APN može objavljivati javne pozive za subvencije, a kako je prilikom početka ovogodišnjeg zaprimanja zahtjeva izjavio resorni ministar Branko Bačić, nova će stambena strategija, koja bi trebala biti donesena do kraja ove ili početka iduće godine, između ostalog predvidjeti "nastavak ovakvog ili izmijenjenog zakona".
