Premijer Andrej Plenković sastao se s predsjednicima uprava banaka u vezi s pitanjem prekoračenja po tekućim računima građana u Banskim dvorima. Zadovoljstvo sastankom izrazile su sve tri strane, čulo se kasnije na konferenciji za medije na kojoj je istaknuto da se radi na rješenju s fokusom na potrošače.

Galerija


Uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na sastanku koji je održan u Banskim dvorima bili su i ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić te guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić. Marić i Vujčić te direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović nakon sastanka održavaju konferenciju za medije u Banskim dvorima.

Mogu li građani bez minusa? Banke na njima zgrću milijarde: Izračunali smo može li prosječna hrvatska obitelj uopće živjeti bez minusa

''Svrha sastanka je bila da razmijenimo detaljnije određena viđenja i stavove po pitanju ove problematike i da nađemo adekvatno i zadovoljavajuće rješenje. Stav Vlade je da imamo fokus na zaštitu potrošača i njihove interese, ali uzimajući u obzir kompletnu problematiku'', kazao je Marić i rekao da se danas iskristaliziralo nekoliko dobrih prijedloga.

Pobrojao je načela kojima se kane voditi u pronalaženju rješenja pa je tako istaknuo načelo socijalne osjetljivosti kao temeljno, s druge strane je načelo pravednosti, pravičnosti, a treće je načelo da rješenje i prijedlozi vode tome da se usmjeri na segment dopuštenog prekoračenja, koje bi trebalo biti predominantno jer je po zakonu jasnije i transparentnije reguliran i propisano: ''Ne manje važno je i načelo administriranja cijene toga, da se osigura maksimalna informiranost, transparentnost, jednostavnost i razumljivost, uz što manje administriranja što je trošak i klijentu i banci''.

HNB i HUB zadovoljni sastankom s Plenkovićem

''Siguran sam da ćemo naći dobro rješenje i djelovati na korist svih potrošača'', naglasio je ministar financija, a zadovoljstvo sastankom izrazili su i Vujčić i Adrović.



Podsjetimo, od ukupno 2,6 milijuna tekućih računa u RH, oko 1,8 milijuna građana ima odobrena prekoračenja. Od ukupnog iznosa, otprilike 31.000 građana je u dopuštenom prekoračenju, a 840.000 ih je u prešutnom. Oba instituta su u hrvatskom zakonodavnom sustavu od 2010. 

''Prema građanima s nižim primanjima treba biti jasan i nedvosmislen. Dobar dio naših promišljanja usmjeren je prema njima. Nažalost, s obzirom na visinu primanja, ta prekoračenja su sastavni dio njihove svakodnevice i nikakva namjera nije da oni dođu u ugrozu, dapače'', istaknuo je Marić i poručio kako je intencija otkloniti strahove da će instrument kao minus nestati.

Prosječna minimalna kamatna stopa Do kada život na dug? "Radi se o 840.000 građana i nacionalnoj sigurnosti"

''Sastanak je bio konstruktivan'', istaknuo je Vujčić, dodavši da su od banaka tražili rok od 12 mjeseci za podmirenje duga, dok će kod većih dugovanja biti potreban i duži rok otplate.

''Bilo je odlično da smo mogli premijeru, ministru i guverneru prenijeti praksu iz drugih zemalja i drago mi je da možemo raditi na rješenju koje će zadovoljiti sve strane i na kraju poboljšati zaštitu potrošača'', rekao je Adrović.



Govoreći o mogućnosti da dopuštena prekoračenja ponovno postanu predominantan oblik prekoračenja, Marić je kazao da se rješenje može naći samo kroz promjenu koja je u ingerenciji HNB-a i ponovio: ''I sam zakon o potrošačkom kreditiranju predviđen je za izmjene i u okviru ulaska Hrvatske u eurozonu. Spremni smo ako bude potrebno ići i sa zakonskim izmjenama''.

''Odluka o obračunu efektivne kamatne stope (EKS) je transponiranje europske regulative, a budući da smo mi jedina zemlja koja EKS ima kao ograničenje na dopuštene minuse, onda transponiranjem minus na malim iznosima pojede kamatna stopa. To treba srediti, kako ne bi došlo do toga da proizvodi za one s najnižim minusima postanu neprofitabilni za banke i one ih odluče ukinuti. Potrebno je to regulirati, to je tehničko pitanje, a suština je da se ono što su sada prešutni minusi vrati pod istu vrstu regulative kao dopušteni minusi, a da se pritom ne dogodi to da dio ljudi s najnižim pitanjima izgube minus. Dogovorit ćemo se kako ćemo to napraviti'', rekao je Vujčić.

Najprije, objasnio je, treba dogovoriti na koji će se način adresirati ovo pitanje. Naime, ''jedno je nominalna kamatna stopa, a drugo je da se na drugačiji način računa EKS na minuse. Kad se to dogovorimo, onda ćemo znati kojim instrumentima da to riješimo, ali to je od sekundarnog značaja''.

Što se tiče minusa od 1.500 kuna, to je sasvim drugo pitanje od ovoga, kazao je: ''To je dodatni proizvod koji je stvarno prešutno prekoračenje, to je štićenje potrošača da se ne prezaduže i da to ne postane nešto što je trajni dug, to ne znači da će se smanjivati minusi koji sada imaju prešutna prekoračenja, to nikad nije bila opcija''.

Tih 1.500 kuna bio bi zapravo dodatni minus na već dozvoljeni, koji bi se onda morao podmiriti u nekom određenom roku, dok bi dopušteni minus ostao isti. S obzirom na epidemiološku situaciju, traže se načini da se to odradi elektronički.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju