Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić sastali su se s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Borisom Vujčićem u Banskim dvorima, a tema su bili prešutni minusi na tekućim računima građana.


''Dogovorili smo da će HNB dostaviti Ministarstvu financija temeljitu analizu i da ćemo kao Vlada tražiti najbolje rješenje za ovaj financijski instrument prešutnog prekoračenja koji je zadnjih godina u uporabi, a koji je doveo do situacije da naši građani toga možda nisu bili ni svjesni tog instrumenta i većih kamatnih stopa. Mi ćemo voditi računa da rješenje koje ćemo predložiti, ono uključuje i moguću zakonsku izmjenu i limitiranje te efektivne kamatne stope, koja uključuje ne samo kamatnu stopu nego i naknade, ali na način koji neće ugroziti egzistenciju naših sugrađana koji koriste taj instrument prešutnog prekoračenja praktički dnevno'', rekao je premijer Andrej Plenković u uvodu redovite sjednice Vlade nakon sastanka s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem.

Bojan Fras, viceguverner Hrvatske narodne banke Kako će se rasplesti priča s prešutnim minusima? Viceguverner u Dnevniku Nove TV umiruje potrošače

''Moramo napraviti rješenje koje će omogućiti bolju informiranost, nižu kamatnu stopu, a ne dolaziti u situacije da banke donose odluke o smanjenju limita prekoračenja'', rekao je Plenković i najavio da će kad dobiju izvješće biti organiziran sastanak sa svim bankama koje su u situaciji da imaju klijente kojima su u proteklim razdobljima omogućavale takva prekoračenja

"Ono što je važno reći jest da su kamate na razini prosjeka Europske unije, važno je i znati da se sam nominalni iznos minusa smanjio proteklih godina za gotovo dvije milijarde kuna. To je važno da dobijemo uvid u ovu temu. U svakom slučaju Vlada je odlučna i dalje raditi na zaštiti potrošača'', zaključio je premijer.

Marić: ''95 posto ukupnih prekoračenja minusa su prešutna, moramo vidjeti kako je došlo do toga''

Ministar financija Zdravko Marić na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade istaknuo je da su izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju planirane za iduću godinu. No s obzirom na smjer u kojem se ide, a vezano uz problem minusa, korekcije su moguće i do kraja godine, najavio je ministar.

''Od ukupno 2,6 milijuna tekućih računa u RH negdje oko 1,8 milijuna građana ima odobrena prekoračenja, a oko 65 posto je stvarno u oblicima prešutnog prekoračenja”, kazao je Marić dodavši da su od HNB-a zatražili podatke kako bi utvrdili što je dovelo do tako velikog broja prešutnih prekoračenja.

''Temeljem podataka koje nam je HNB prezentirao i koje smo još zatražili, napravit ćemo analizu. Ako će biti potreba, a po mnogočemu idemo u tom smjeru, i zakonski ćemo regulirati određene stvari, odnosno doći će do izmjena i dopuna Zakona, s jasnim fokusom na zaštitu potrošača'', istaknuo je Marić te naglasio da izmjene neće dovesti do iznenadnog smanjivanja ili potpunog ukidanja prekoračenja.

Od ukupnog iznosa, negdje oko 31.000 građana je u dopuštenom prekoračenju, a 840.000 građana je u prešutnom, kazao je ministar fnancija te podsjetio: ''Oba instituta su u našem zakonodavnom sustavu od 2010. godine. Kada je i kako došlo do značajnijeg porasta udjela i nominalnog iznosa ovih prešutnih prekoračenja, tek trebamo vidjeti. Za pretpostaviti je da to kreće od 2018. godine kada je odlukom uključena i naknada za tzv. vođenje tekućeg računa što poglavito kod građana koji imaju niža primanja znači relativno veći udio. Je li to bio glavni razlog, tek treba utvrditi, ali može se pretpostaviti je da je to jedan od razloga zašto su banke krenule prema prešutnom prekoračenju'', kazao je Marić.

Dodao je da je prešutna prekoračenja kamatna stopa između 10 i 11 posto kamatna stopa, a na dopuštena 7,6 posto.

S obzirom na to da je riječ o velikom broju građana koji nije lako previdjeti, mnogi se pitaju je li HNB prekasno reagirao. Na to pitanje ministar financija nije želio odgovoriti: ''Suzdržat ću se od komentara, HNB je nezavisna institucija odgovorna Saboru''.

''Činjenica je da vidimo trendove proteklih nekoliko godina i probamo odgonetnuti što je dovelo do toga da se 95 posto od ukupnog iznosa odnosi na prešutna prekoračenja, a samo pet posto na ugovorom vezana prekoračenja. Ta dva proizvoda imaju svojih razlika, a to je da su dopuštena, regulirana ugovorom, ona su kreditni posao'', upozorio je Marić.

''Jedan dio naših građana kao i građana u drugim zemljama, svakodnevno živi s prekoračenjima i minusima. Naše izmjene neće dovesti do toga da dođe do iznenadnog ili ubrzanog smanjivanja ili potpunog ukidanja tih prekoračenja'', zaključio je Marić.

Guverner HNB-a: ''Prešutna prekoračenja se ne ukidaju, nego se dovode pod regulaciju''

Guverner HNB-a Boris Vujčić na konferenciji za medije ispred HNB-a kazao je da nije riječ o ničemu novom: ''Mi smo analizu tržišta u koju smo krenuli 2020. završili u prvom kvartalu ove godine. Imate prešutna i dopuštena prekoračenja. Imali smo sedam prigovora potrošača na tu temu. Vidjeli smo da je veliki dio prekoračenja iz onih dopuštenih prešao u prešutna. Ideja zakona je bila da prešutna prekoračenja budu iznimka, a ne pravilo. Odlučili smo da prešutna prekoračenja treba vratiti u isti režim regulacije, kao i kod dopuštenih prekoračenja''.

Prešutna prekoračenja se ne ukidaju, nego se dovode pod regulaciju, naglasio je Vujčić, koji je ustvrdio i da ranije nije bilo prigovora: ''Ni efektivna kamatna stopa (EKS) nije bila visoka. Banke su digle naknade, a ne kamatnu stopu. 2020. su naknade porasle pa je onda porastao i prosječni EKS. Prije nije bilo razloga za intervenciju, sad ga imamo''

Sljedeći tjedan vjerojatno će biti održan sastanak s bankama, najavio je Vujčić i ponovio da su kamatne stope u Hrvatskoj niže nego u zemljama EU koje nemaju euro, a više nego u zemljama koje imaju euro''.

Na pitanje hoće li banke pokušati nekako izbjeći regulaciju prešutnih minusa, odvratio je da to ''uvijek malo igra mačke i miša'': ''Moramo voditi računa da kamatne stope uvijek moraju održavati rizičnost pojedinih proizvoda. Taj proizvod - prešutni minus odobrava se bez prethodnog kolaterala. Pokušavamo zakonskom inicijativom sve te kredite vratiti u ovu sferu koja je regulirana s ograničenjem efektivne kamatne stope''.

Kamatne stope uvijek odražavaju rizičnost proizvoda, objasnio je Vujčić: ''Prekoračenja su takva jer se odobravaju bez procjene kreditne sposobnosti. Vjerojatno dio ljudi koji imaju minus inače ne bi bili kreditno sposobni i ovaj proizvod će uvijek na tržištu imati visoku kamatu''.

Opetovao je da se prešutna prekoračenja ne ukidaju, nego dovode pod regulaciju: ''Ono što novi ugovori o prešutnim prekoračenjima moraju imati je to da se ono ograničava vremenski 90 dana i 1.500 kuna. To miče prešutna prekoračenja u sferu dopuštenih prekoračenja''.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju