Sigurnosni problem su i minusi po tekućim računima građana, upozorava bivši ministar financija Boris Lalovac. U tri godine, mahom zbog COVID krize, u prešutnom minusu s velikim kamatama završilo je 840 tisuća ljudi. Premijer umiruje, kaže problem će se riješiti.

Galerija


Život na dug i visoke kamate u prešutnom minusu svakodnevica su stotina tisuća Hrvata.

"Pokušavam ga se svaki mjesec malo po malo riješiti. Imam kredite, povoljna je kamata, ali nude se dosta i pozajmice, ali to je sve katastrofa, samo toneš i toneš", rekla je Viktorija reporterki Dnevnika Nove TV Ivani Brkić Tomljenović.

Premijer obećava pomoć: "Ukoliko treba promijeniti zakon i limitirati efektivnu stopu da to ne dovede do ugrožavanja načina držanja likvidnost kod jednog broja hrvatskih građana", izjavio je predsjednik vlade Andrej Plenković.

S bankama se dogovara otplata duga na 12 rata. Bivši SDP-ov ministar financija, koji je s njima zaratio u "Slučaju švicarac" traži više vremena: "Zato jer se još nalazimo u COVID razdoblju i jer će većina građana idućih 12 mjeseci živjeti bez pomoći države", kaže Boris Lalovac.

Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Može li država obuzdati banke zbog minusa i zašto one većinom pronalaze rupu u zakonu? "Središnja banka ovo je trebala znati ranije"

Andrej Plenković i Boris Vujčić Marić najavio korekcije zakona do kraja godine, Vujčić upozorio: ''Prešutna prekoračenja su trebala biti iznimka, a postala su pravilo''

Za dopušteni minus najviša kamatna stopa je 7,61 posto. Za prešutni ograničenja nema, pa može biti i dvostruko veća. Bankari se protive da ih se zauzda, i na prešutnom.

Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović je izjavio: "Možda se jedan veliki broj ljudi isključi s tog dijela tržišta i morat će naći zamjenski proizvod poput potrošačkog kredita i neće moći ući u minus pod tako minimalnom kamatnom stopom od 7,61 posto."

Nominalna kamata na minuse u Hrvatskoj je na razini prosjeka Europske unije, 7,5 posto. Najniža je u Luksemburgu, najviša od čak 17 posto u Latviji.

Za razliku od mnogih europskih zemalja, sindikalist Sever napominje kako su nam plaće sve manje, a hrana skuplja: "Ne daj Bože pri tome da se dogode nepredviđeni izdaci u obitelji da prestanu raditi štednjak, hladnjak ili stroj za pranje rublja", rekao je Krešimir Sever.

Lalovac traži od vlade da spriječi prodaju duga: "Budući da se radi o 840 tisuća građana, radi se o nacionalnoj sigurnosti, da se toliki dugovi građana daju preprodavačima dugova.

I dok gotovo milijun Hrvata životari u prešutnim minusima, dio bogatih povećava štednju. Samo prošli mjesec u odnosu na mjesec prije u bankama je štednja porasla za 3,3 milijarde kuna.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju