Hrvatska se već danima bori s velikim poplavama, a nakon što se utvrde štete, Vlada će donijeti odluke o potpori brojnim županijama kako bi se štete od poplava sanirale, rekao je premijer Andrej Plenković na početku redovite tjedne sjednice Vlade.
Plenković je u uvodnom govoru zahvalio ministrima i Hrvatskim vodama, HGSS-u, Civilnoj zaštiti, policiji, vojsci, vatrogascima, Crvenom križu i lokalnim vlastima te svima nadležnima na svemu što su učinili u borbi s poplavama.
''Najbitnije je u ovom trenutku da nema žrtava''
''Uslijed obilnih oborina suočeni smo proteklih dana s rekordnim vodenim valom i vodostajima Hrvatske, i to zbog jakih kiša, brzog podizanja razine, povišenog vodostaja rijeka i njihova izlijevanja u situaciji da su na snazi mjere od poplava u nizu županija'', kazao je premijer.
Podsjetio je da je dan ranije bio i u Karlovcu: ''Održali smo sastanak na kojem su mobilizirane sve sastavnice sustava domovinske sigurnosti te je pružena pomoć svima koji su u ugroženim područjima. Najbitnije je u ovom trenutku da nema žrtava'', poručio je premijer i upozorio na problem klimatskih promjena te situaciju u okruženju.
Pročitajte i ovo
Sve o klimi na jednom mjestu
Stiže važan rječnik za svaku kućnu biblioteku: 30 osnovnih pojmova za suočavanje s apokalipsom
''Hrvatska će se morati sustavnije pripremiti za obranu od poplava''
''U mnogim situacijama rekordni su vodostaji. U Italiji je poginulo 13 ljudi i 20.000 osoba je evakuirano kad se 12 rijeka izlilo iz korita. Iz te optike smo u boljoj poziciji, ali treba nastaviti sa svim mjerama kako bismo se obranili do poplava. Ovako ekstremne oborine neobične su za ovaj dio Europe u ovo doba godine. To je znak sve bržih klimatskih promjena i donose nam više suša, požara i poplava. Morat ćemo se još sustavnije pripremati i činiti mudre korake koji u prošlosti možda i nisu bili poduzimani, i kada je riječ o prostornom planiranju, biranju lokacija na kojima ljudi grade kuće s obzirom na to da su rizici promijenjeni'', upozorio je Plenković.
"U Obrovcu se gradio zid za stogodišnje vode, prije 15 godina. Na tom primjeru moramo učiti kako napraviti bolju koordinaciju i mudrim potezima izgraditi zaštitu od poplave", istaknuo je predsjednik Vlade.
Plenković je ranije najavio pomoć stradalim županijama, a jedna od točaka na dnevnom redu bit će i rebalans državnog proračuna.
''Donosimo ga kako bismo ga prilagodili novim okolnostima, a cilj je da ispunimo obaveze - između ostalog, indeksacija mirovina, dio sredstava za paket mjera pomoći te niz drugih ulaganja'', kazao je Plenković te najavio potpisivanje Dodatka II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.
Kao neistine odbacio je kritike da Vlada u poreznoj reformi koju će predstaviti idući tjedan ide na štetu gradova: "Porezna reforma ide za time da građani imaju veće plaće, a ta retorika o tome da naša Vlada oduzima nekome mislim da je promašena i neinformirana, da jedino može biti zlonamjerni spin.''
U Sabor stiže rebalans proračuna
Vlada je Saboru poslala prijedlog rebalansa proračuna za 2023. kojim se ukupni prihodi očekuju u iznosu 26,6 milijardi eura te se povećavaju za milijardu i 700 milijuna eura, a ukupni rashodi povećavaju se za milijardu i 400 milijuna eura, odnosno na 28,1 milijardu eura.
Očekuje se manjak državnoga proračuna od 510 milijuna eura, odnosno 0,7 posto BDP-a, prema metodologiji ESA.
Udio javnog duga u BDP-u u 2023. godini prema vladinoj prognozi smanjit će se za 5,8 postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu te se spustiti na 62,6 posto BDP-a.
Pročitajte i ovo
Tehnički razlozi
Ministar predstavio rebalans proračuna: Pogledajte što je sve Vlada izmijenila
Pročitajte i ovo
Uskoro detalji
Ministar otkrio: ''Porezna reforma proračun će godišnje stajati oko 400 milijuna eura''
Inflacija potrošačkih cijena u 2023. godini trebala bi usporiti na 6,6 posto, s 10,8 posto u prošloj godini.
Vlada je projicirala realni rast BDP-a od 2,2 posto u ovoj godini, pri čemu bi izvoz roba i usluga trebao biti glavni pokretač rasta, u godini u kojoj se očekuje nastavak rasta broja zaposlenih te smanjenje stope nezaposlenosti.
Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da rebalans nije rezultat izvanrednih i neočekivanih okolnosti, nego se donosi prije svega iz tehničkih razloga.
Pročitajte i ovo
Nakon slučaja Zambija
Vlada uvodi novine oko posvojenja: U slučaju djece iz trećih država dvije su ključne izmjene
Uvodi se obveza dostave strane sudske odluke o posvojenju djece
Hrvatskim sudovima ubuduće će se dostavljati strane sudske odluke o posvojenju djece. Naime, Vlada je predložila dopune Zakona o međunarodnom privatnom pravu, uređujući tako područje međudržavnog posvojenja djece iz trećih država.
Dopuna je upućena u hitnu saborsku proceduru, a regulira se i da posvojitelji moraju biti upisani u Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj kako bi se posebna pozornost posvetila dobrobiti djeteta.
''Osigurava se podrška obiteljima nakon dolaska djeteta u Hrvatsku te praćenje njegove prilagodbe u posvojiteljskoj obitelji te se povećava pravna sigurnost kod međudržavnih posvojenja iz trećih država koje nisu ugovornice Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem radi zaštite dobrobiti interesa djece'', istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Pročitajte i ovo
OBILAZAK POPLAVLJENIH PODRUČJA
Plenković u Karlovcu: "Možda je i gora situacija u drugim europskim zemljama, pogledajte Italiju"
Pročitajte i ovo
Odgovarao na novinarska pitanja
Milanović oštro odgovorio premijeru: "Meni su dolazili grlati momci ispred vrata i arlaukali. Znate tko ih je huškao? Plenković i njemu slični"
Plenković podsjetio na važan događaj iz prošlosti
Vezano za proces obnove, Plenković je uvodno rekao i da je započela primopredaja državnih stanova uređenih i opremljenih za privremeno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom, a riječ je o ukupno 134 stana koja će se dodijeliti u pet županija.
Plenković je podsjetio i na to da je danas obljetnica referenduma iz 1991. godine: ''Povijesni dan za naš narod, našu samostalnost, preduvjet neovisnosti i plebiscitarna potpora hrvatskog naroda u tim prijelomnim trenucima za našu domovinu, ali i cijelu Europu.''
Pročitajte i ovo
Državni vrh na Mirogoju
Održana komemoracija za Bleiburg: "Šutjelo se jer se znalo o kakvim se zvjerstvima radilo"
Osvrnuo se i na 78. obljetnicu Bleiburga te podsjetio: ''Sudjelovali smo na komemoraciji na Mirogoju i potom u Maclju. Za razliku od zapadne Europe, gdje je svibanj '45. postao simbol poraza nacizma i uspostave demokracije nakon strahota holokausta, u Hrvatskoj je u tom mjesecu nažalost došlo do masovnih komunističkih poratnih zločina te do velikih tragedija za hrvatski narod u kojima su mnogi pobijeni bez suda, pokapani bez groba, a tisuće razoružanih vojnika i civila nikad nisu nađene.''
''To je do danas velika trauma za brojne hrvatske obitelji i o tome moramo voditi računa, vjerujući u načelo da jedno zlo ne može poništiti drugo, nego mu se samo može pribrojiti. Tako ni osuda komunističkih zločina ni na koji način ne relativizira fašističke, naprotiv. Samo odbacivanjem i osudom zločinačkog naslijeđa svih totalitarizama možemo graditi bolju i demokratsku Europu'', poručio je Plenković.
Vlada je, između ostalog, donijela odluku kojom Velikoj Gorici ustupa nekretninu u državnom vlasništvu radi izgradnje nogometnog kampa.