Sigurnosno-obavještajna agencija objavila je dokument koji će se danima s dužnom pažnjom iščitavati i analizirati. U izvješću za 2020. godinu otkrila je tko i kako želi, hoće, a komu je uspjelo ugroziti Hrvatsku i njezinu nacionalnu sigurnost. Spominju se velikosrpski i islamski radikalizmi, pandemijske teorije zavjere i kibernetički napadi.


Hladni rat preselio se u virtualni prostor, cyber napadi sponzorirani od nekih država ciljeve imaju i u Hrvatskoj. SOA je samo lani detektirala 12 napada. Motivi su špijuniranje i krađa podataka.

Vezani članci Herman Vukušić Kakav je to čovjek koji ubije troje djece? Ugledni psihijatar pojašnjava: "Ovaj akt se može gledati kao prošireno samoubojstvo" Daniel Markić - 3 Daniel Markić predstavio saborskom odboru izvješće o radu sigurnosne agencije

"Najveći se broj odnosio na pokušaje proboja u informacijske i komunikacijske sustave Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva obrane", stoji među ostalim u izvješću.

"Kad govorimo o državno sponzoriranim, onda su očito neki državni geopolitički interesi. Ponekad je to samo eksproprijacija informacija za to da bi određene države imale kapacitete povećane temeljem nekakvih informacija, da mogu donositi zaključke ili raditi neka daljnja djelovanja", objašnjava Alen Delić.

SOA ne otkriva koje države stoje iza tih napada. U izvješću se spominje ruska obavještajna zajednica, podsjeća na sankcije Europske unije prema Rusiji, Kini i Sjevernoj Koreji.

"Pokušava se doći ili do povjerljivih podataka koji su zaštićeni ili se pokušava naštetiti sustavu, IT sustavu", smatra Ante Letica.

I mogu nanijeti veliku štetu.

"Zamislite da padne financijski sustav, zamislite da padne energetski sustav, sustav opskrbe plinom", tumači Letica.

Meta hakera su i tvrtke. Prošle su godine upali u Inu, SOA kaže zlonamjernim ucjenjivačkim kodom.

SOA spominje da uz gospodarsku štetu takvi napadi mogu imati i obavještajnu dimenziju jer kompanije poput Ine mogu imati u sklopu svojih poslova i podatke od obavještajnog značenja poput industrijskih ili poslovnih tajni.

A terorističke prijetnje u Hrvatskoj i dalje procjenjuje niskima, spominju i samoradikaliziranog pojedinca koji je izveo napad na Markov trg. Prikupljeni podaci SOA-e upućuju na to da je napadač imao psihički poremećaj disocijativno bipolarne osobnosti. U svom izvješću SOA navodi i da je napad imao teroristička obilježja s ekstremno desnih ideoloških polazišta. Upozorava na pojave velikosrpskog ekstremizma u susjedstvu, ali i na islamistički radikalizam.

"Vrlo mali broj njih je deradikaliziran. Svi oni nakon zatvora su još radikalniji, sigurno da će i službe u okruženju pa tako i hrvatska služba imati velikih problema“, kaže Letica.

Rast ekstremizma i radikalizma dodatno je potaknula pandemija, plasiraju se dezinformacije.

"Kada se radi na nekoj promjeni na tržištu, onda se takve situacije od napadača vrlo često iskorištavaju. Zato smo u pandemiji imali povećan rast“, dodaje Delić.

I u ovom izvješću SOA nije izostavila problem korupcije. Zabrinjavaju ih utjecaji na političke, pravosudne i gospodarske procese.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju