To ne začuđuje zbog prednosti koje plastika kao ambalažni materijal omogućuje, piše blog Plastično je fantastično. Dodaje kako zamjena plastične ambalaže onom od drugih materijala bitno povisuje utjecaj na okoliš i prirodu.
Pročitajte i ovo
Zamjenom bi emsija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu porasla bi za 2,7 puta. Godine 2012. u Hrvatskoj je potrošnja plastike bila oko 300 tisuća tona, od čega je oko 2,5 tona otišlo na plastične vrećice.
>> U novoj godini bez plastičnih vrećica
Klasične polietilenske vrećice i torbe sudjelovale se ispod 10 posto u ukupnoj polietilenskoj ambalaži, Koja se procjenjuje u 2010. na oko 27 tisuća tona.
21 razlog zašto ne treba naplaćivati plastične vrećice
Klasična plastična vrećica naplaćuje se i sada uz cijenu ispod 1 kune, dok se plastične torbe (za višekratnu upotrebu, vrlo često obojane zeleno) naplaćuju oko 10 kuna. Nabavna cijena integralnih vrećica je oko 5 lipa.
U nastavku navode se razlozi zašto ne treba naplaćivati, oporezivati ili zabranjivati integralne plastične vrećice:
1. Osnovni problem je što se u razmatranje nije uzelo u obzir da postoje slučajevi kada se integralnu plastičnu vrećicu može zamijeniti s nekom drugom. Npr. u slučaju kada se pakira suhi sadržaj. Međutim, ne može se zamijeniti mokri ili rasuti sadržaj pakiranjem u torbe od bilo kojeg materijala. Zabranom, oporezivanjem ili naplatom plastičnih vrećica ukida se obveza da prodavač stavi na raspolaganje odgovarajuću ambalažu. Kako će se prodavati kruh ili jagode? Što je s vrećicama u koje se pakiraju tiskovine. Dakle potrebno je vrlo precizno odrediti na koje bi se vrećice naplata odnosila i zašto. Po istoj logici trebalo bi naplaćivati i papirnate vrećice.
2. Kao rezultat upornog medijskog utjecaja, u javnosti je stvoren utisak da su osnovni uzrok zagađenja okoliša integralne plastične vrećice. To nije točno, među ostalim zato što te vrećice ne zagađuju, već onečišćuju okoliš. Nikada niti jedan proizvod niti jedan materijal nije bio tako povezan s problemima neodgovornog ponašanja pojedinaca kao što je to slučaj kod plastičnih vrećica. Plastične vrećice nisu problem okoliša, problem su ljudi i njihovo ponašanje. Ne može se zabranom, oporezivanjem ili uvođenjem naplate proizvoda od određenog materijala ispravljati nepravilno ljudsko ponašanje.
3. Najčešće, kada se ukazuje na problem integralnih plastičnih vrećica, povezuje ga se s problemom otpada. Brojna svjetska istraživanja pokazala su da te plastične vrećice čine zanemarivi dio kućnog otpada. Primjerice u Austriji sudjeluju s 0,02 % u kućnom otpadu (Rasprava na ÖRF, veljača 2011.). I stoga integralne plastične vrećice nisu problem odlagališta niti gospodarenja otpadom. Puno veći udio u plastičnom otpadu su razna plastična pakovanja, čaše, velike folije, kruta plastika, vreće za gnojivo itd. Trag plastičnih vrećica u tragu prosječnog potrošača je 0,5 promila (ÖRF). U Velikoj Britaniji, utvrđeno je da plastične vrećice čine samo 0,3 % otpada na odlagalištima. Plastična vrećica stoga ne može biti simbolom otpada. Procjenjuje da svaki zagrepčanin stvori s naslova plastičnih vrećica samo oko 300 g/otpada godišnje.
4. Istraživanje koje je provedeno u San Franciscu nakon što je zabranjena upotreba jednokratnih plastičnih vrećica pokazalo je da je potrošnja papirnatih vrećica porasla ne na broj plastičnih prije zabrane, već dvostruko više, jednostavno što nosivost papirnatih vrećica je višestruko manja za isti nosivi obujam, a praktički su neupotrebljive u vlažnim uvjetima.
5. Uvođenje naknade za plastične vrećice, što je pokazalo irsko iskustvo, smanjiti će potrošnju konzumnih, integralnih plastičnih vrećica, ali povećati će potrošnju svih drugih vrsta vrećica. Plastičnih vrećica za smeće te konzumnih papirnatih i platnenih vrećica. Naime poznato je da se čak i jednokratne plastične vrećice, one tanke koje se besplatno dijele u trgovinama i supermarketima višekratno upotrebljavaju. Najprije za donošenje potrepština iz trgovine, spremanje kupljeno robe npr. u hladnjak, za omatanje npr. doručka đacima za školu te na kraju kao vrećica za smeće. Supermarketi britanske tvrtke Tesco objavili su da im je za 400 % porasla prodaja vrećica za smeće od kada je na konzumne jednokratne plastične vrećice uvedena taksa u Irskoj.
6. Kada se govori o odlagalištima treba reći da se na njima, na jednom, ekološki vrlo uređenom otoku Krku, prema izvještaju komunalnog poduzeća Ponikve iz Krka, nalazi 2,9 % ambalažnog otpada (uključuje svu plastičnu ambalažu), dok nema podataka o plastičnim vrećicama.
7. Moguć je iskaz da su polietilenske, tekstilne i papirnate vrećice načinjene od organskih polimera. Polietilenske, od proizvoda prirode, prirodnina: nafte i zemnog plina, odnosno drva. Platnene vrećice su u načinjene od uzgojina, dakle one su rezultat agrokulturnog djelovanja. Stoga ih je moguće isključivo razlikovati po tragovima (e. footprint) koje ostavljaju. Kao se po tragovima platnene vrećice nalaze između polietilenskih i papirnatih, navest će se tragovi isključivo za ta dva materijala.
Brojna istraživanja pokazala su da su plastične vrećice - bilo jednokratne, bilo višekratne ekološki povoljnije od alternativnih - papirnatih i platnenih. Tijekom procesa proizvodnje polietilenskih vrećica troši se za njihov isti obujam 17 puta manje vode nego za istu proizvodnju papirnatih vrećica. Pri proizvodnji papirnatih vrećica razvijaju se fostati i nitridi, čega nema pri proizvodnji polietilenskih vrećica. Tijekom uporabe, plastične vrećice su ekološki neutralne i higijenski povoljnije. Na kraju životnog ciklusa - plastične vrećice se mogu reciklirati, ponovno upotrijebiti čime se čuvaju prirodni sirovinski resursi. čak i odbačene vrećice na odlagalištima, pa čak i u prirodi (na žalost) neće imati ekološki negativan utjecaj, osim (samo) ružnog vizualnog onečišćenja.
Još neki podaci o tragovima navedenih vrećica. Papirnate vrećice utječu 10 puta više na efekt staklenika, faktor iscrpljivanja prirodnih resursa je kod papirnatih vrećica 62 puta viši. Potrošnja materijala je kod papirnatih vrećica 22 puta veća od one kod PE-vrećica.
8. Kao sirovina za izradu plastičnih vrećica rabi se etilen - neotrovan plin kemijske formule C2H4, koji se dobiva kao višak pri preradi nafte ili prirodnog plina. Međutim kod proizvodnje papira osim što se za 1 t papira potroši najmanje 3,5 t drvne mase, koriste se i brojne kemikalije (natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonij bisulfid, klor, titan dioksid, polialuminij klorid) te se bitno zagađuju otpadne vode gdje je najopasnija prisutnost klora i teških metala. Pri izradi platnenih vrećica najčešće se koristi pamuk. Današnji podaci govore da se pamuk uzgaja na oko 3% svjetskih obradivih površina, a da se taj uzgoj tretira s 25% svjetske proizvodnje pesticida i herbicida.
9. Da bi se proizvela tona polietilena od koje se proizvode oko 200 000 plastičnih vrećica nije potrebno trošiti vodu, međutim da bi se proizvela tona papira od koje se prosječno proizvede oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 tisuća vode, dok se samo za jednu platnenu torbu potroši oko 2 700 litara vode odnosno za tonu pamučnog platna oko 10 - 17.000.000 litara vode. Da je potrošnja vode toliko velika dokazuje danas već presušeno Aralsko jezero. Uzgoj i prerada pamuka danas troši ukupno više od 2,6 % svjetske potrošnje vode.
10. Istraživanje poznatog nezavisnog austrijskog instituta Denkstat pokazalo je da je proizvodnja i korištenje plastične vrećice energijski znatno povoljnije od papirnatih vrećica i platnenih torbi. Jedinični utrošak energije manji je, a i na kraju životnog ciklusa plastična vrećica se može energijski oporabiti - prilikom recikliranja kada se za novi proizvod troši manje energije, pa čak i u slučajevima kada se neupotrebljiva vrećica spaljuje jer zbog svoje velike energijske vrijednosti može se iskoristiti za dobivanje toplinske energije.
11. Plastične vrećice, odnosno sva plastika obzirom da ima vrlo veliku energijsku vrijednost, može se u posebnim procesima koji su danas dobro razrađeni i optimirani, jeftinim i učinkovitim postupkom pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. Istodobno treba naglasiti da se za proizvodnju polietilena troši ukupno samo 150 kJ/cm3, a preradu čelika 350, a aluminijskih slitina 600 kJ/cm3.
12. Uvođenjem naknade na plastične vrećice preusmjeriti će se potrošače na uporabu papirnatih vrećica ili platnenih vrećica. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta a platnene torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. To znači da će se za prijevoz ovih vrećica trebati za toliko puta više kamiona kako bi se prevezle od proizvođača do potrošača. Jedan podatak vrlo uočljivo dokazuje ekološku podobnost plastičnih vrećica. Ako se u proračun uzme da svaki hrvatski građanin prosječno potroši 200 vrećica godišnje, da u jedan šleper stane oko 2,7 milijuna plastičnih odnosno samo 150 000 papirnatih vrećica odnosno 92 000 platnenih torbi ispada da će u godinu dana na hrvatskim cestama biti 5 665 šlepera više za prijevoz papirnatih vrećica, odnosno 9 490 šlepera više za prijevoz platnenih torbi od mjesta proizvodnje ili iskrcaja i skladištenja do potrošača. To znači toliko puta više goriva, toliko puta više emisija štetnih plinova u atmosferu, toliko puta više nepotrebnog oštećivanja skupe cestovne infrastrukture.
13. Kada se govori o povećanju volumena potrošačkih vrećica valja spomenuti da će se to povećanje pokazati i na povećanju volumena otpada u istom omjeru. Takvo povećanje volumena otpada svima će donijeti povišenje troškova - i građanima jer će odbacivati voluminozniji otpad i komunalnim poduzećima, jer će više komunalnog otpada prevoziti i morati će se više prostora zauzimati na odlagalištima. Nakon uvođenja naknade na plastične vrećice u Irskoj, kada je bitna smanjena njihova istih, nije došlo do smanjenja otpada na odlagalištima.
14. Uz isti obujam proizvodnja ostalih vrećica i torbi znači veću potrošnju sirovina. Plastične vrećice proizvode se od prirodnog plina, iz kojeg se izdvaja etan, pa iz njega etilen koji u visokorazvijenim proizvodnim procesima polimeriziraju u polietilen od čega se izrađuje plastična folija i konfekcioniraju vrećice. Pritom se potroši oko potroši se 3 do 5 grama etana. Istovremeno se za papirnu vrećicu potroši 18 do 20 puta više sirovine, drvne mase, raznih dodataka i kemikalija, a za platnene vrećice i 30 puta više pamuka, a lana još više.
15. Uvođenjem naknade na plastične vrećice preusmjeriti će se potrošače na korištenje papirnatih i platnenih torbi. Obzirom da u Hrvatskoj nema proizvodnje papirnatih vrećica (samo konfekcioniranje uvoznog papira), niti proizvodnje pamučnog platna (već se samo šije iz uvezenog platna) automatski će doći do smanjenja proizvodnje plastičnih vrećica u Hrvatskoj, a to je izravno smanjenje radnih mjesta. Istovremeno će doći do povećanja uvoza papira i platna. Osim toga papirnate vrećice i platnene torbe višestruko su skuplje od plastičnih vrećica, pa će smanjivanjem potrošnje jeftinijih plastičnih vrećica, a povećanjem potrošnje skupljih papirnatih i platnenih doći do povišenja troškova života.
16. Dosadašnja praksa u supermarketima bila je da si potrošač sam bira npr. voće ili povrće te sam pakira u tanku plastičnu vrećicu. Zabranom ili naplaćivanjem plastičnih vrećica povećati će se potreba za pakiranjem voća i povrća te drugih proizvoda u supermarketima, gdje će se automatski povećati potrošnja polistirenskih podložaka i plastičnih folija za zamotavanje, ali povećati će se i troškovi rada i pakiranja te će doći do dopunskog povišenja cijena.
17. Povećanim korištenjem višekratnih torbi i platnenih vrećica postoji opasnost za nehigijenskije uvjete i bakterijsku kontaminaciju kupljenih proizvoda, posebno ako su vlažnog sadržaja koji se prenose u takvim vrećicama ili torbama. Da bi se održala odgovarajuća higijena takvih platnenih torbi potrebno ih je prati što automatski znači povećanje potrošnje vode, energije i deterdženata, odnosno povećanje količina otpadnih voda i povećanu eutrofikaciju.
18. Ukupno gledajući životni ciklus triju vrsta vrećica - plastičnih, papirnatih i platnenih utvrđeno je brojnim istraživanjima da je tzv. ugljikov trag kod plastičnih vrećica najmanji. Odnosno emisije CO2 i ostalih stakleničkih plinova višestruko su manje kod plastičnih vrećica nego kod drugih, a to ujedno znači da plastična vrećica, u odnosu na alternativne ima najmanji utjecaj na globalno zatopljenje. Svaki drugi izbor bile bi veće emisije stakleničkih plinova i značajniji utjecaj na globalno zatopljenje. Analiza životnog ciklusa potrošačkih vrećica provedena od strane Britanskog ministarstva zaštite okoliša utvrdilo je da plastična vrećica u odnosu na papirnatu vrećicu i platnenu torbu ima bitno niže indeks GWP-a (Global Warming Potential).
19. Uvođenjem naknade na plastične vrećice izravno se utječe na slobodno tržište i konkurentnost jednog u odnosu na drugi proizvod. Uvođenjem naknade na plastične vrećice direktno se pogoduje platnenim vrećicama i papirnatim torbama te se omogućava nelojalna konkurencija.
20. Uvođenje zabrana ili naknada na plastične vrećice imat će veliki utjecaj na sustav organiziranog prikupljanja i recikliranja plastičnih vrećica i općenito plastike. Brojni pokazatelji dokazuju da se recikliranjem čuva sirovina, čuvaju prirodni resursi i smanjuje potrošnja energije. Nerecikliranjem, što će biti posljedica naknada ili zabrana, gube se svi pozitivni efekti plastike, gubi se sirovina i energija, ali gube se velike mogućnosti razvoja sustava recikliranja koji omogućava upravo te ekonomske i ekološke pogodnosti. Poznati su stručni članci koji su utvrdili da je razlog vrlo nerazvijenog sustava recikliranja u Irskoj upravo zabrana plastičnih vrećica.
21. Na temelju čega, kojih argumenata, kojih znanstvenih i stručnih dokaza obrazlaže uvođenje zabrana ili naknada na integralne plastične vrećice. Takvih argumenata nema, a razlozi koji se navode u obrazloženjima samo su paušalni, ili sa sasvim nekim drugim ciljem ili jednostavno populistički.
Sagledavajući moguće razloge za uvođenje naknade na plastične vrećice, nije pronađen nijedan opravdani, logički, znanstveno potvrđen i stručno argumentirani razlog zašto bi uvođenje naknade ili eventualno zabrane bilo opravdano.
