Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva zaprimilo je do ožujka ove godine više od 150 zahtjeva za gradnju i iskorištavanje projekata obnovljivih izvora energije (OIE), izvijestio je voditelj Odsjeka za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost Igor Raguzin, navevši kako je najviše zahtjeva, više od 100, stiglo za projekte vjetroelektrana.


Velik interes je, dodaje, za sunčeve elektrane (20 zahtjeva), ali i za male hidroelektrane (11 zahtjeva), četiri zahtjeva zaprimljena su za bioplinska postrojenja i po tri za projekte kogeneracije i biomase.

Vezani članci Radovi u Općini Jelsa - 5 Jedna priča u sezoni, a potpuno drugačija izvan nje: Kako izgleda život u jednoj od posjećenijih ljetnih destinacija Slika nije dostupna IAE preporučuje: Do 2050. polovica struje iz obnovljivih izvora

"Svi zahtjevi su u obradbi i uveli smo ih u Registar projekata i postrojenja za korištenje OIEKPP koji će uskoro biti dostupan javnosti i poduzetnicima", kazao je Raguzin. Podsjetio je da se zahtjevi službeno zaprimaju od 1. srpnja 2007., kad su se počeli primjenjivati provedbeni propisi o autorizaciji i poticanju povlaštenih proizvođača električne energije (OIE).

Hrvatska je, naime, postavila cilj da u ukupnoj potrošnji struje 5,8 posto do 2010. mora potjecati iz OIE, ali bez velikih hidroelektrana iz kojih danas dolazi 40 do 50 posto proizvodnje po čemu smo, kaže, među vodećim europskim državama.

"Cilj nam je, kao i Europskoj uniji, potaknuti novije tehnologije iskorištavanja OIE u proizvodnji struje, a budući da još nisu konkurentne, treba ih poticati jamčenjem otkupne cijene putem 'feed in' tarifa", rekao je Raguzin. Objasnio je da svaka od pet tehnologija, bilo da je riječ o vjetroenergetici, solarnim elektranama na bazi fotonapona, postrojenjima koja rabe energiju biomase, malim hidroelektranama do 10 megavata ili geotermalnim elektranama, ima drukčiju tarifu.

Raguzin ocjenjuje kako su u zadnje tri godine učinjeni znatni iskoraci u iskorištavanju OIE i energetskoj učinkovitosti, iskazan i izradbom energetskih zakona, ali da su u tom razdoblju uočene i neke teškoće, prije svega, zbog komplicirana pravnog sustava.

Tako, primjerice, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju (HSUSE) dr. Ljubomir Majdandžić, koji je ostvario pilot-projekt "Solarni krov Špansko-Zagreb" (snage 7,14 kW), još neuspješno traži rješenje o stjecanju statusa povlaštena proizvođača struje.

Majdandžić navodi da već petu godinu za redom predaje bez naknade svu proizvedenu struju u HEP-ovu mrežu i dodaje kako zakonom propisanu novčanu potporu do danas nisu dobili ni čakovečki projekt iskorištavanja sunčeve energije (snage 6,72 kW), Žitnjak-Zagreb (snage 36,1 kW) i Kadina Glavica-Drniš (snage 6,12 kW) premda građani od 1. srpnja 2007. plaćaju naknadu za tako dobivenu čistu struju.

"Neki projekti nisu ni priključeni na elektroenergetsku mrežu, a Hrvatska u isto vrijeme uvozi više od 30 posto struje", upozorava Majdandžić i najavljuje da će se za pomoć u ostvarivanju zakonskih prava, bude li potrebno, obratiti Komisiji Europske unije za područje Energetike (OIE).