U brodogradilištima upitna sudbina 40 tisuća radnika!

U hrvatskim brodogradilištima zaposleno je 11 500 radnika, a na godišnjoj razini s njima je izravno povezano 6000 radnika iz kooperantskih tvrtki. Procjenjuje se da je još najmanje 2300 pravnih osoba koje rade za brodogradilišta, a koje zapošljavaju oko 20 000 radnika. Ozren Matijašević, Član Upravnog odbora HFP-a i predsjednik Hrvatske udruge sindikata, upozorava kako bi gašenjem brodogradilišta gotovo 40 000 radnika ostalo na ulici.

Pročitajte i ovo Crni scenarij Korčula pred kolapsom: Zbog duga starog 40 godina gradu prijeti - bankrot Privatizacijski proces Popijač razgovarao s povjerenikom Almuniom o privatizaciji brodogradlišta

'U splitskom brodogradilištu zaposleno je oko 4000 radnika, u trogirskom brodogradilištu 1100, u 3. maju radi oko 2300 ljudi. Brodogradilište Uljanik zapošljava 2800 radnika, a Kraljevica 500 ljudi', objasnio je Matijašević o kojem je broju zaposlenih riječ, a čija je sudbina još neizvjesnija nakon jučerašnjeg fijaska s pokušajem privatizacije. 'Dogodilo se ono na što smo upozoravali, odnosno jasno je bilo da neće biti prihvatljivih ponuda zbog opće krize koja je zahvatila svjetsku brodogradnju i trenutno su enormno smanjeni zahtjevi za novim brodovima. No, kod nas se ne sluša ni struka i glas razuma' objašnjava Matiješević.

Tražimo najbolji model privatizacije škverova. Taj teret više ne možemo nositi, rekla je Jadranka Kosor dodavši da nikoga ne krivi za nastalo stanje Na upit misli li da će novi natječaj za privatizaciju brodogradilišta poboljšati situaciju, Matijašević nije pretjerano optimističan. 'Priprema novog natječaja može se raditi jedino u dogovoru sa socijalnim partnerima. Slažem se da je za preuzimanje brodogradilišta potrebna hrabrost, vizija i odlučnost. Ostaje nejasno zašto svih ovih godina država nije spriječila kriminal koji je onemogućavao brodogradilištima da budu profitabilna. Da nije bilo kriminala brodovi bi se proizvodili i ne bi bili u ovoj situaciji' tvrdi Matijašević. Navode kako je Koreja zainteresirana za naša brodogradilišta, Matijašević smatra fantastičnim. 'To bi bilo odlično kada bi bila istina, ali nažalost, ne vjerujem da je tako jer i oni muku muče s ugovaranjem proizvodnje novih brodova', objašnjava Matijašević.

'Nije vrijeme već je nevrijeme za privatizaciju'

Da trenutno nije vrijeme za privatizaciju brodogradilišta drži i Ivan Adum, stručnjak i inženjer brodogradnje,. 'Ne da nije vrijeme već je nevrijeme za privatizaciju. To je davno prije trebalo biti gotovo i država je trebala eliminirati taj ogromni trošak. Kod nas je problem u tome što primarna djelatnost brodogradilišta nije bila proizvodnja brodova već preuzimanje državnih subvencija u privatne džepove uz pomoć kooperantskih tvrtki', objašnjava Adum i dodaje kako takvu vrstu pljačke ne bi mogle podnijeti i znatno bolje države od naše.

Mladen Vedriš drži kako kod nas postoje primjeri da i manja brodogradilišta, a i ona veća što se vidi na primjeru Uljanika, mogu profitabilno poslovati 'Velike sile još su nakon 2. svjetskog rata shvatile da se ne može na ekonomski isplativ način organizirati proizvodnja brodova za prijevoz tereta, to se preselilo na istok. Naš je problem što ne prodajemo znanje i pamet. Kod nas se nitko u farsi s brodogradilištima nije sjetio kontaktirati struku ni fakultet koji je centar znanja', kaže Adum koji se nije zadovoljan djelovanjem sindikata. 'Naravno da sindikati nisu prihvatili ponudu jer se ona neće uklopiti u lokalni kriminal odnosno u krađu preko brodogradilišta', kaže Adum koji nije ostao dužan ni Vladi. 'Trebalo bi još u Polančecovom angažmanu sva hrvatska brodogradilišta dati u ruke Podravke. Pa valjda su oni u zadnje vrijeme svojim uspješnim menadžmentom pokazali kako se treba voditi tvrtka, pa bi bilo najbolje da Podravka preuzme brodogradilišta', ironično je završio Adum.

>> 'Tko želi preuzeti brodogradilišta mora biti hrabar'

Mladen Vedriš, profesor ekonomske politike na Pravnom fakultetu pojašnjava da ukoliko se objektivno gleda na situaciju, vrijeme za privatizaciju brodogradilišta nije bajno. 'Recesija je, što znači da je smanjenja potražnja. No, stvari treba gledati i u cjelini, što znači da je u Hrvatskoj nužno da se stvari u brodogradnji počnu micati jer bez rekonstrukcije hrvatska brodogradnja ne može opstati', tvrdi Vedriš i dodaje da pitanje nije treba li nastaviti privatizaciju ili ne, već treba pronaći prave partnere. 'Treba pronaći partnere koji prepoznaju vrijednost i koji srednjoročno i dugoročno vide hrvatsku brodogradnju kao profitabilnu djelatnost', dodaje Vedriš i naznačava kako profitabilno znači da stupanj potpore mora biti u sklopu okvira Europske unije.