Dobitnicu su od Zlatnih ruku, certifikata Izvorno hrvatsko do titule najboljeg hrvatskog mikro izvoznika u ovoj godini. Njihov trud prepoznala je i Europska unija, koja im je u sklopu PHARE programa dodijelila novčana sredstva. Po čemu su još posebni? Po tome što su prije dvije godine, bez ičije pomoći, krenuli u, za mnoge, nemoguću misiju - u proizvodnju Dubrovačkog tradicijskog nakita. 'U početku je bilo priče u Dubrovniku da kaj purgeri imaju raditi Dubrovački nakit, međutim ljudi su vidjeli da mi stvarno ozbiljno radimo, ljudi su nas prihvatili, danas imamo radnju u Dubrovniku koja solidno posluje, mi smo i grad Dubrovnik zadovoljni.', prisjeća se Vladimir Križek
Pročitajte i ovo
Križekovi su se uhvatili u koštac s ovim izazovom vidjevši da stari dubrovački nakit više nitko ne proizvodi. Prvi korak bio je odlazak u muzej po nekoliko primjeraka, nakon čega su bez ikakvog naputka krenuli u proizvodnju ovog vrlo složenog nakita. Nakon mnogih bezuspješnih pokušaja trud se na kraju isplatio, a za prvu kolekciju dobili su certifikat Izvorni hrvatski proizvod. 'Danas svatko može raditi, ali treba raditi. Lako je reći mi to možemo. Treba napraviti takav projekt koji je vrlo zahtjevan, vrlo skup. Mi smo hrpe alata napravili, investirali puno novca, znanja i napravili smo jednu divnu kolekciju, koju su ljudi prepoznali, koju je Europa prepoznala' ističe Križak.
Porez na luksuz odagnao zanimljive partnere
Križekovi zapošljavaju 35 radnika, a obrt im je prošle godine ostvario oko pet milijuna kuna prometa. Gotovo 30 posto svojih proizvoda izvoze i to većinom na tržište SAD-a, Španjolske, Njemačke, Austrije, a uskoro bi se mogli naći i na ruskom trzištu. Veliki dio sredstava ulazu u marketing, izlazu na gotovo svakom europskom sajmu, a njihov nakit dio je i stalnog postava hrvatskih veleposlanstava diljem svijeta. Bez sumnje to je obiteljski biznis vrijedan svake pohvale. No, što im to vrijedi kada na osnovnu radnu sirovinu - zlato - plaćaju porez na luksuz od gotovo 60 posto. 'Taj porez nam je odagnao neke vrlo interesantne partnere izvana, koji su bili vrlo jaki brandovi i željeli su doći u Hrvatsku s nekim nakitom koji bi digao konkurenciju i kvalitetu ponude. Kad su oni vidjeli koje je to porezno opterećenje, vrlo brzo smo se prijateljski rastali i čekamo neka bolja vremena koja u toj našoj djelatnosti nažalost nikako da stignu', kaže Križak.
S nametom kojeg nema niti jedna europska zemlja, hrvatski zlatari žive već deset godina. Kap koja je prelila čašu bilo je povećanje PDV-a koje je njihova porezna davanja gotovo udvostručilo. Križekovi su od ministarstva financija zatražili da im ukinu barem porez za tradicijski nakit, no dobili su negativan odgovor. Iduća vrata na koja će pokucati je HNB.
Problem s nabavkom
'S HNB-om ćemo više pokušati naći načina, jer pokušavamo izaći na neka vanjska tržišta gdje je problem tržišta zlata. Jer danas u EU ako vam treba kila zlata za proizvodnju odete u bilo koju banku koja prodaje zlato, kupite uredno zlato, napravite posao, izvezete robu i sve je jasno. Kod nas je vrlo mistično kako doći do zlata u Hrvatskoj', dodaje Krizek. Cijene zlata iz dana u dan vrtoglavo rastu. Kilogram zlata na svjetskoj burzi stoji oko 21.500 eura. Pa čak kad i nabave potrebnu sirovinu, Križek ističe da tu muke zlatara ne prestaju. 'To su špediterski troškovi izlaza iz Slovenije, ulaza u Hrvatsku, tu je neko osiguranje, ipak se radi o nekoj vrijednosti. Ti bi troškovi nama prešli daleko iznad cijene zlata na burzi. Nama stranac prizna samo cijenu zlata na svjetskoj burzi. Tu bi u startu išli s vrlo negativnom kalkulacijom i bojimo se da te neke poslove nećemo moći odraditi ako ćemo imati problema s nabavkom zlata u Hrvatskoj', kaže Križek.
Sve to na kraju nas dovodi do već poznate priče. Umjesto da potiče proizvodnju, Hrvatska je domaćim proizvođačima lupila još poreza. Zlato za neke možda i jest luksuz, no braći Križek ono je osnovno sredstvo za rad punih 75 godina. Uz pomoć ove sirovine uspjeli su od zuba vremena spasiti jedan dio hrvatske tradicije, i to bez ičije pomoći. Križekovi za sebe će reći da spadaju u klasu optimista te da im nikakvi porezi i ostali dodatni troškovi ne mogu naškoditi. Važno je, dodaju, da ih još uvijek služi dobra volja za rad, a sve ostalo ionako će kad-tad doći na svoje.
Emisiju Novac gledajte na Novoj TV nedjeljom u jutarnjem terminu.
-
POLITIČKA BLOKADAZatvara se jedan od najvažnijih graničnih prijelaza između Hrvatske i BiH? "Neće postojati niti jedan za promet ovakvih roba"
-
Bio s obiteljiDrugi smrtni slučaj u mjesec dana: Psina duga 4,5 metra napala ronioca
-
Čemu ovo?U 21. stoljeću: Pogledajte skandaloznu fotografiju marokanske reprezentacije uoči leta na Svjetsko prvenstvo
