'Žrtve raspada bivše SFRJ bile su na teritoriju Republike Hrvatske sve banke, bankarske podružnice i njihovi devizni štediše, uključujući i devizne štediše Ljubljanske banke', navodi se među ostalim u priopćenju objavljenom na web-stranicama ministarstva vanjskih poslova kojim je ono reagiralo na tvrdnje slovenskog biznismena i utjecajnog lobista, te počasnog konzula RH u Kopru Bože Dimnika da su nevraćeni dugovi štedišama Ljubljanske banke poglavito pitanje u međusobnim odnosima koje nije riješeno, te tako doprinosi ponekad napetim odnosima.
Pročitajte i ovo
Osim što ponavlja potrebu nastavka razgovora o starim deviznim dugovima preko Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, te tvrdi da Ljubljanska banka u Hrvatskoj ima potraživanja koja višestruko premašuju dug Ljubljanske banke hrvatskim štedišama priopćenje navodi da je i hrvatski ustavni sud u jednom svom pravorijeku ustvrdio da su depoziti hrvatskim deviznih štediša u toj banci nedostupni za raspolaganje zbog 'više sile', odnosno raspada Jugoslavije, te da bi Hrvatska trebala ispuniti svoje obveze iz sporazuma o sukcesiji iz Beča 2001. godine.
'Razumijemo osobne teškoće štediša Ljubljanske banke, ali izražavamo čvrsto uvjerenje da se to najadekvatnije i najbrže može riješiti uz uvažavanje prihvaćenih međunarodnih obveza i dogovora iz Sporazuma o sukcesiji SFRJ', navelo je u svojoj reakciji slovensko ministarstvo vanjskih poslova.
