Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Europski bankarski sustav suočen je s rastućim rizikom zbog gubitaka na novim tržištima u regiji, tako da kriza može zahtijevati spasilačke napore na regionalnoj razini, ocijenio je Nouriel Roubini, profesor ekonomije na Sveučilištu New York, glasovit po prognozi sadašnje globalne financijske i kreditne krize.


'Bankarski problem u Europi postaje sve ozbiljniji. Imate niz zemalja koje su stvarno u nevolji', rekao je Roubini u intervjuu za TV Bloomberg, navodeći kao primjer Latviju, Estoniju, Litvu, Mađarsku, Bjelorusiju i Ukrajinu.

Vezani članci Koronavirus u Francuskoj, ilustracija Delta-varijanta dominira: Europa je postala prva regija u svijetu s više od 50 milijuna zaraženih Poplave Nijemci bijesni - devet dana prije katastrofe Britanci upozoravali Njemačku na poplave: ''Upozorenja na kraju nisu dospjela do građana"

Njemački i francuski dužnosnici ovoga su tjedna izrazili zabrinutost zbog pada povjerenja ulagača u manja europska gospodarstva. Cijene osiguranja irskog, grčkog i španjolskog duga postižu rekorde, a rastući gubici u istočnoj Europi među austrijskim bankama povećali su premije rizika na nezabilježene razine. Europski kreditori poduzimaju korake koji mogu povećati državni nadzor nad bankama, kako se recesija produbljuje. Vlada njemačke kancelarke Angele Merkel ovoga je tjedna odobrila nacrt zakona koji omogućuje preuzimanje banke Hypo Real Estate Holding AG, što će biti prva nacionalizacija njemačke banke od 1930-ih.

Najveće europske financijske tvrtke izvijestile su o 316 milijardi dolara otpisa imovine i gubitaka na nenaplativnim kreditima, nakon što se kolaps američkog tržišta tzv. drugorazrednih, visokorizičnih kredita, u 2007. godini proširio na drugu bankarsku imovinu diljem svijeta. Tržišni poremećaji prisilili su europske kreditore da prikupe 370 milijardi dolara svježeg kapitala i vladinih sredstava za sanaciju od Londona do Zuericha i Berlina, prema podacima agencije Bloomberg.

Roubini je kazao kako bi EU sada trebala ići dalje i pomoći zemljama članicama koje ne mogu spasiti vlastite banke. 'Europska unija sada razmišlja o pomoći tim državama i njihovim bankarskim sustavima', kazao je. 'Postoje značajni problemi u smislu duga, ali također i bankarski problemi u mjestima kao što je Irska, primjerice. No i zemlje poput Grčke, koje imaju nagomilani javni dug', kazao je Roubini.

Bonitetska kuća Moody"s objavila je 17. veljače da bi nekim od najvećih europskih banaka mogla smanjiti rejting zbog zajmova u istočnoj Europi, šaljući talijansku banku UniCredit SpA, koja se agresivno širila u regiji, na najnižu razinu u 12 godina. Moody"s je ukazao da postoji 'nastavak pritiska na smanjenje rejtinga' u regiji, kao rezultat pogoršanja kvalitete imovine i oslanjanja zapadnih banaka na kratkoročno financiranje.

Međunarodni monetarni fond ponudio je pomoć od ukupno 52 milijarde dolara za Latviju, Mađarsku, Srbiju i Ukrajinu. Roubini je govorio i o planovima za oživljavanje rasta, ocjenjujući da najbolji pristup u eurozoni nude 'fiskalni poticaji kratkoročno i fiskalna konsolidacija u srednjoročnom razdoblju'.

Po njegovim je riječima 787 milijardi dolara paketa gospodarskih poticaja u SAD-u nužno, ali možda neće biti dovoljno, a zemlju će gurnuti dublje u zaduženje. 'Dodat ćemo četiri ili pet bilijuna dolara javnog duga tijekom idućih par godina', rekao je Roubini. Procijenio je da SAD poduzima primjerene korake u krizi, dok su Europska središnja banka i Japan, po njemu 'zbunjeni'.