Na svečanom otvorenju najprije je govorila direktorica Zagrebačkog velesajma Katja Luka Kovačić. Ona je među ostalim istaknula kako je usprkos poteškoćama u svjetskom i hrvatskom gospodarstvu uspješno organiziran Jesenski međunarodni zagrebački velesajam. Misija sajma ostala je ista – unaprijediti gospodarsku u tehnološku suradnju te prezentirati gospodarske i izvozne mogućnosti rekla je direktorica Katja Luka Kovačić. Ona je posebno istaknula novu izložbu hrane, pića i gastronomskih inovacija InGa koja bi, prema njezinim riječima, trebala postati jedan od brandova Velesajma.
Pročitajte i ovo
Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić rekao je kako smo u Zagrebu ponosni na veliku sajmišnu tradiciju. Zagreb je bio i ostao središnje mjesto trgovanja i gospodarskog susretanja u regiji. Potrebne su nove inicijative za oporavak domaće ekonomije rekao je Bandić i dodao kako su potrebne vizije i inovativnost, upornost i kreativnost i više odlučnosti u provedbi reformi. Naš je cilj pozicionirati Zagreb kao središnji sajmišni grad u ovom dijelu Europe. Stoga želimo dati novo lice Zagrebačkom velesajmu kako bi ponovno dosegao status koji je imao u prošlosti.
Predsjednik Republike Stjepan Mesić rekao je kako ne dijeli optimizam onih u Hrvatskoj i u svijetu koji tvrde da je na pomolu izlazak iz krize. Ako se krize želimo riješiti moramo mijenjati politiku koja ju je proizvela. Hrvatska mora uskladiti interese krupnih tvrtki pogotovo monopolskih sa svojim interesima, to u isto vrijeme znači da mora zaštititi potrošače. Posljednjih godina više puta sam načinjao temu promjene nerealnog deviznog tečaja, rekao je Mesić. To ne znači da sam ikada zagovarao devalvaciju kao univerzalni lijek, dodao je i upozorio kako se mnogi pribojavaju da bi se kriza mogla početi rasplitati na ulici. Boje se s razlogom, rekao je Mesić jer ulica ne omogućava demokratska rješenja. Zato krizom treba upravljati i ponuditi program njezinog prevladavanja, rekao je među ostalim predsjednik Republike Stjepan Mesić otvarajući 85. Međunarodni jesenski velesajam.
Do 19. ovog mjeseca na Velesajmu na 65. 000 m2 izložbenog prostora predstavljaju se 1294 izlagača iz 33 zemlje. Iz inozemstva dolaze 494 izlagača što je 38% od ukupnog broja. Osam zemalja organiziralo je kolektivne nastupe: Austrija, Brazil, Indonezija, Južnoafrička Republika, Poljska, Slovačka, Tajland i Indija.
Jesenski velesajam sastoji se od sedam specijaliziranih međunarodnih sajmova. To su sajam energetike, elektronike i automatizacije, sajam građevinskih tehnologija, mehanizacije i prateće industrije CONTECH, sajam obrtništva, sajam izuma, novih ideja, proizvoda i tehnologija ARCA, i sajam zaštite osoba i imovine INTERPROTEX. U sklopu jesenskog velesajma održava se i EMAT koji se bavi gospodarenjem vodama, zaštitom čistoće zraka, otklanjanjem šteta u okolišu i ekološki prihvatljivom i obnovljivom energijom. Sajam PROMET I LOGISTIKA predstavlja sustave unutrašnjeg transporta, opreme za skladištenje, te sustave upravljanja i distribucije robom.
Novost na Jesenskom velesajmu je Prvi međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija InGa. Kao i svake godine na Velesajmu se predstavlja i široka potrošnja u sklopu koje osim izlagača iz Hrvatske nastupaju i izlagači iz Indije, Pakistana, Slovenije i Ugande. Na Jesenskom Velesajmu održavaju se i brojni stručni skupovi od kojih je najznačajniji Hrvatski gospodarski forum s aktualnom temom 'Put izlaska iz krize'.
U povodu obilježavanja jubilarnog 85. Jesenskog međunarodnog velesajma te stogodišnjice Zagrebačkog velesajma ulaz za sve posjetitelje je besplatan.
