Vladine mjere o fiksiranju tečaja na pet kuna i osamdeset lipa, te smanjenju kamatnih stopa kritizirala je oporba. Hrvatska udruga banaka boji se da će mjere donijeti više štete nego koristi. A zaduženi građani računaju što prijedlog Banskih dvora znači za njih.
Pročitajte i ovo
Andrea je od jutra u brojevima. Računa koliko bi joj Vladin prijedlog fiksiranja tečaja i smanjenja kamate pomogao u otplati kredita. 'To bi bila razlika od 1.500 kuna, što je recimo ovako kad se kaže 1.500 kuna se čini puno, ali mene to ne zadovoljava jer mi je rata bila 4.300 kuna', rekla je Andrea Raizner koja ima kredit u švicarskim francima.
Od početne razine to je i dalje više za 1.100 kuna. Andrea bi zato najradije reobračun kredita u euro. Tu opciju je prije nekoliko dana u našem Dnevniku predstavila sudska vještakinja za financije i bankarstvo. Danas je nudi i Čačićev HNS. S tim da se kamatna stopa obračunava za jedan posto više od tadašnje stope.
Čačić: Sankcija svih koji su igrali na jeftini franak
'To je sankcija svih koji su igrali na jeftini franak. Mi se moramo vratiti u eurozonu, dijeliti njezinu sudbinu', rekao je Radimir Čačić. Pravednim to Čačić smatra rješenjem i prema korisnicima kredita u eurima. Rizik, kaže, moraju podijeliti država, banke i građani. Kritike idu Vladinim mjerama, kao i Hrvatskoj narodnoj banci.
'Otvaraju Pandorinu kutiju, nepregledan niz problema. HNB, nažalost, nije izvršio svoju ulogu. Mogao je i morao intervenirati', rekao je Čačić. Sudska stručnjakinja za bankarstvo i financije u Vladinim mjerama vidi još mnogo nerazjašnjenih detalja. Primjerice, kako će se obračunavati rate ako tečaj padne, ali pozdravlja napore da se građanima konačno pomogne.
HUB: To može proizvesti kolateralne štete u bankarskom sustavu
'Mislim da često zanemarujemo činjenicu da je bankovni sektor zasnovan na povjerenju, a to povjerenje kaže otprilike da dijelimo sudbinu tržišta', rekla je Marija Duljković. Banke odgovaraju - Vladin prijedlog treba razraditi, rate je nemoguće brzopotezno preračunati te naglašavaju kako i same zbog švicarskog franka trpe gubitke.
'To može proizvesti kolateralne štete u bankarskom sustavu koje umnogome mogu nadići razmjere problema koji se njime pokušavaju riješiti', poručili su iz HUB-a. S druge strane, zarada im i u ovom polugodištu raste. A franak i dalje obara rekorde. Skočio je na 7,74 lipe. Građanima koji su se uz njega vezali doslovno gori pod nogama.
