Traže transparentno poslovanje po mjerljivim kriterijima te veću kontrolu prikupljenih sredstava od strane države, i to bez kršenja Zakona ili ugrožavanja prava autora. Jedan od njih je i vlasnik hotela, Marijan Starešinić, čije muke sa ZAMP-om traju od 2002. godine, kada je otvorio privatni hotel u Rovinju.
Pročitajte i ovo
'Nema nikakvih pravila po kojima ZAMP naplaćuje svoje usluge hotelijerima niti drugim korisnicima. Oni naplaćuju hotelima puno za prazno. Znači vi ako imate hotel sa 100 soba, a iznajmljeno je samo 50, oni vam naplate naknadu kao da je popunjeno svih 100 soba. Televiziju, radio, sve što imate, oni vam naplaćuju', kaže hotelijer Marijan Starešinić. Svaki mjesec Starešinić ZAMP-u uplaćuje 9 tisuća kuna. To mu, kaže, ne bi bio problem da ZAMP-ovi inspektori ne vode svoju politiku naplate.
Pogađanja s inspektorima oko naplate
'Dođe njihov predstavnik i onda počinje pogađanje. 'Čuj, hoćeš li dati 10 tisuća, 12 tisuća ili 15 tisuća kuna? Pa onda vi velite: 'Gledajte to nema smisla, dajte donesite nekakva pravila igre'. Onda oni vele u redu i nakon toga vas prijave', objašnjava Starešinić. Zbog iste te prijave Starešinić je dužan platiti oko 13 tisuća kuna kazne. S druge strane, ima i onih hotela čiji su vlasnici dobro potkožili svoj posao.
Apsolutni rekorderi po broju sudskih tužbi su kabelski koncesionari, protiv kojih HDS ZAMP vodi 100-njak sporova, a pojedine tužbe penju se i do 2 i pol milijuna kuna. Nezadovoljnika ima i u redovima malih uvoznika i distributera
uređaja za tonsko i vizualno snimanje, koji su HDS ZAMP prije dvije godine prijavili Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Razlog je tržišna diskriminacija.'Problemi su u tome što je ZAMP svojim poslovanjem omogućio da pojedine tvrtke na tržištu dobiju povoljnije uvjete od drugih tvrtki. Evo recimo,
velike tvrtke iz informatičkog sektora su se udružile u jednu udrugu, a ZAMP im je samim time omogućio 50 posto popusta na naknade. Ostalima su ponudili maksimalno 15 posto popusta na naknad', kaže Ante Matijašević, uvoznik ICT opreme.
Što je blef, a što stvarno?
To je stvorilo probleme mnogim nekad profitabilnim malim tvrtkama, koje su nedugo nakon stupanja na snagu ove ZAMP-ove odluke, zatvorili svoja vrata kupcima. Nisu se mogli učlaniti ni u udrugu velikih tvrtki, jer nisu imali 44 tisuće kuna potrebnih za članarinu. Jedino što su mogli u tom trenutku
učiniti jest prijaviti HDS ZAMP.ZAMP je nakon toga ukinuo popuste, oštećenim tvrtkama morat će isplatiti 700.000 kuna, a morat će se i javno ispričati. U ZAMP-u ne smatraju da su
količinskim popustima ugrozili poduzetnička prava i slobode, jer su se povodili za pravilom - veća količina uvezenog materijala, veći popust. Ne zabrinjava ih, kažu, ni novoosnovana koalicija, kojoj je u posljednja dva tjedna pristupilo više od 2 tisuće pravnih i fizičkih osoba..
'Pitanje je što je tu blef, a što je doista stvarno stanje stvari. Drugo je pitanje tko je od sudionika te koalicije uistinu obveznik plaćanja. Ono što sam vidio, navode se uglavnom fizičke osobe, koje u načelu nisu korisnici ZAMP-a, već su to poslovni subjekti', kaže Tomislav Antun Šaban, glavni tajnik HDS-a. Tvrdi da predstavnici Mreže Telemah više od pola godine izbjegavaju bilo kakvu komunikaciju s HDS ZAMP-om. Žalosno je, dodaje, što jedna udruga sustavno maltretira drugu udrugu koja pak čini sve što joj je zakon dopustio
da zaštiti autorska prava. Tko je ovdje u pravu, procijenite sami.
No jedno je sigurno. Sukobi i sudske tužbe prestat će onoga dana kada se na tržištu pojavi organizacija slična HDS ZAMP-u, odnosno kada prestane monopol u zaštiti autorskih prava. A ako je vjerovati jednom od naših sugovornika, to bi se moglo dogoditi već ove godine.
Emisiju Novac gledajte nedjeljom, u jutarenjm terminu programa Nove TV.
