Nova sredstva za plinovod kroz Liku i Dalmaciju

Druga faza obuhvaća gradnju plinovoda Like i Dalmacije te plinovodnog sustava Slobodnica-Donji Miholjac-Dravaszerdahely kojim će se povezati hrvatski i madžarski plinski transportni sustavi.

Pročitajte i ovo Putinova uredba Rusija stranim kupcima omogućila neizravno plaćanje plina Više nego ranije Objavljene nove cijene goriva i plina: Požurite napuniti spremnike

Taj novi zajam Europske investicijske banke jamči Vlada, u ime koje ugovor o jamstvu potpisao ministar financija Ivan Šuker.

Premijer Ivo Sanader je, ocijenivši da je potpisivanje tog ugovora velik dan za Liku i Dalmaciju, istaknuo kako se tu ne će stati jer čim bude završen taj dio, gradnja plinske mreže nastavit će se prema Dubrovniku.

Počeli smo vrlo ozbiljno s plinofikacijom Hrvatske, koje do ove Vlade praktički nije ni bilo, što pokazuje i činjenica da je do 2004. u to bilo uloženo samo 76 milijuna kuna, a nije bio izgrađen ni metar plinovoda, podsjetio je Sanader, dodavši da je od 2004. do danas u plinofikaciju uložena 1,434.000.000 kuna i izgrađena 532 kilometra plinovoda.

"Kad smo vidjeli da kralježnica plinskog sustava, a to je
Pula-Karlovac ne ide nego se samo o njoj priča, okrenuli smo ploču i uspjeli smo ju izgraditi u samo nekoliko mjeseci. Uspostavljen je i baranjski plinski sustav, s kojim se upravlja daljinski sa 17 redukcijskih stanica. Po planu plin do Splita treba dovesti 2011., no tražim da se rok skrati na najmanje 2010.", naveo je

Pozvao je župane i gradonačelnike da se što prije izgradi
distributivna mreža jer plin treba dovesti do svake kuće kad se dovede na određeno područje. "Županije moraju što prije, a neke su to već učinile, raspisati natječaj za dobivanje koncesije za distributivnu plinsku mrežu", istaknuo je premijer.

"Kakvo je stanje bilo s hrvatskim plinskim sustavom, pokazuje i
podatak da je mogao primiti oko 2,500.000.000 prostornih metara plina, a u ovom trenutku može preuzeti pet milijarda. Plinska polja u sjevernom Jadranu, koje eksploatiramo s Talijanima, morali smo prije kupovati naših 50 posto preko Italije i Slovenije dok nismo izgradili magistralni plinovod Pula-Karlovac", naveo je predsjednik Vlade.

"Danas naš plin dolazi izravno k nama i nemamo nikakvih troškova za njegov transport. Do 2011., a to je naš drugi investicijski ciklus, uložit ćemo još 3,5000.000.000 kuna u hrvatsku plinofikaciju. Cilj nam je stvoriti uvjete za daljnji gospodarski rast koji će ove godine, kako me stručnjaci informiraju, biti viši od šest posto. A vidimo da je i autocesta Zagreb-Split pridonijela naglu rastu gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije, a stručnjaci kažu da je ove godine taj
rast veći nego u Zagrebu", kazao je uz ostalo Sanader.

Ministar financija Ivan Šuker izrazio je zadovoljstvo što Hrvatska
postiže takve makroekonomske rezultate da joj je Europska
investicijska banka odlučila dati zajam pod potpuno istim uvjetima kao članicama Europske unije. "To je najbolja potvrda što međunarodni financijski svijet misli o Hrvatskoj i kako cijeni politiku ove Vlade", rekao je uz ostalo Šuker.

Potpredsjednik Europske investicijske banke Matthias Kollatz-Ahnen istaknuo je da je ovaj drugi zajam za plinofikaciju njegova banka sa zadovoljstvom odobrila jer je prvi zajam uspješno i u cijelosti izvršen. Do sada je banka u Hrvatskoj, gdje posluje od 2001., uložila, bez današnjeg zajma, 970 milijuna eura i nastavit će ulagati jer se u Hrvatskoj dobro radi i ima vodeću ulogu u regiji te ćemo surađivati ne samo u plinofikaciji već i u drugim projektima, najavio je.

Predsjednik Uprave Plinacra Branko Radošević je, rekavši kako je ta energetska tvrtka zadužena za izgradnju i modernizaciju plinoopskrbnog sustava države, istaknuo da je prva faza plinofikacije uspješno provedena i lani su pušteni u rad i plinovodi Pula-Karlovac, Lučko-Ivanja Reka, Zagreb istok-Kutina-Slavonski Brod, baranjski plinski sustav, te nacionalni dispečerski centar. U drugu fazu izgradnje i modernizaciju plinskog sustava Hrvatska će uložiti 443 milijuna eura.

Okosnica plinovodnog sustava Like i Dalmacije bit će magistralni plinovod Bosiljevo-Split dug 290 km, na koji će se nastaviti regionalni plinovodi Benkovac-Zadar i Šibenik-Drniš-Knin ukupne dužine 80 km. Početak radova na prvoj dionici plinovoda Bosiljevo-Split, od Bosiljeva do Josipdola, predviđa se za jesen ove godine, a Radošević je kazao kako očekuje da će Split dobiti plin, kako želi i premijer, 2010.

Potpisivanju ugovora nazočila je i ministrica zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić i
ministar gospodarstva Branko Vukelić.