Iz MMF-a su upozorili da se Hrvatska još bori početi rast nakon duboke recesije u 2009. godini.
>> Linić: Sljedeća godina bit će teža od ove
MMF smatra da će Vlada svojim mjerema vjerojatno uspjeti smanjiti manjak u proračunu. Istodobno poručuju da su za pokretanje rasta neophodne reforme koje su pokrenute, ali drže da ih treba objasniti javnosti.
Članovi Misije smatraju da je Hrvatska u recesiji te da gospodarski izgledi predstavljaju izazov. 'Nakon što je u 2010., drugu godinu zaredom, zabilježeno smanjenje BDP-a, u 2011. je zabilježena njegova stagnacija. Uz nepovoljne vanjske uvjete i potisnutu domaću potražnju u uvjetima visoke nezaposlenosti, niske razine povjerenja te slabog rasta kredita, predviđa se da će se BDP dodatno smanjiti za 1,5 posto u 2012., dok će njegov skroman rast od 0,75 posto predviđen za 2013. biti potaknut očekivanim velikim javnim ulaganjima i malim poboljšanjem inozemne potražnje', stoji u zaključnoj izjavi.
Ističu i kako je ranjivost još uvijek velika. 'Rizici refinanciranja duga su znatni. Inozemni dug, uglavnom privatnog sektora, doseže oko 100 posto BDP-a, a potrebe za inozemnim financiranjem iznose 30 posto BDP-a u 2012. Proračunski manjak je velik, a javni dug ubrzano raste'. Dodali su kako među rizicima prevladavaju oni s negativnim predznakom. 'Znatno pogoršanje stanja u glavnim hrvatskim inozemnim partnerima iz EU i s Balkana ključan je rizik za ekonomske izglede i financijsku stabilnost. To bi pogoršanje izazvalo znatno smanjenje izvoza, zaposlenosti i domaće potražnje, dok bi kapitalni odljevi vršili pritiske na platnu bilancu, a smanjeno financiranje banaka i poduzeća od strane stranih banaka smanjilo dostupne kredite. Oslabljeni fiskalni prihodi i rastuće potrebe na strani rashoda uvelike bi povećali proračunski manjak', stoji u izjavi.
Misija je zaključila kako su izazovi za hrvatsku politiku složni i zahtjevni te da je spora prilagodba postkriznom okružju iscrpila fiskalni prostor Vlade zbog čega je potrebna znatna i održiva fiskalna konsolidacija kako bi se javni dug zadržao pod kontrolom. Ističu kako je važno da se ta konsolidacija provede u uvjetima slabog rasta i visoke nezaposlenosti, što je dodatno otežano nepotpunim donošenjem tržišno – orijentiranih politika za poticanje privatnih ulaganja i stvaranje radnih mjesta. Smatraju da je u takvim uvjetima neophodna odlučna provedba politika fiskalne konsolidacije tijekom nekoliko godina kako bi se ponovno uspostavila održivost duga i očuvao pristup tržištu.
Istaknuli su da je konsolidacija zasnovana na rashodima na koju obvezuje ZFO primjerena s obzirom na veliko porezno opterećenje u Hrvatskoj i neodržive razine rashoda. 'Politike i dalje trebaju biti usredotočene na racionalizaciju prekomjerne zaposlenosti i plaća u javnom sektoru, revidiranje neodrživih mirovinskih i zdravstvenih sustava te smanjenje pretjerano izdašnih subvencija. Hrvatske vlasti trebaju što prije utvrditi mjere koje će pridonijeti ostvarenju ciljeva ZFO-a u razdoblju od 2013. do 2015. kako bi te mjere bile vjerodostojne. Ostvarenje proračuna u 2012. označava prvi korak na tom putu', stoji u zaključnoj izjavi.
Misija je zaključila i kako su potrebni dodatni napori u 2013. godini te da su napori vlasti da promijene poreznu strukturu tako da se smanji opterećenje na rad, a da se pritom ne utječe na porezne prihode, dobrodošli i da trebaju biti nastavljeni. Smatraju i kako bi planirani veliki investicijski projekti poduzeća u državnom vlasništvu mogli poduprijeti rast, ali da bi trebali biti praćeni restrukturiranjem poduzeća u smjeru povećanja učinkovitosti te podvrgnuti pažljivoj analizi troškova i koristi.
Iako je posljednjih godina uočen napredak u nekim područjima, članovi Misije smatraju da poslovno okružje u Hrvatskoj i slaba konkurentnost otežavaju srednjoročni rast. 'Pokrenute su tek ograničene reforme za poticanje fleksibilnosti na tržištu rada, poboljšanje poslovne klime i smanjenje javnog sektora. Zbog toga je participacija radne snage ostala vrlo niska, prepreke ulaganjima visoke, a plaće relativno visoke u odnosu na produktivnost. Svi ovi čimbenici koče rast hrvatskog izvoza', smatraju članovi.
Misija je naglasila i važnost iskorištavanja svih prednosti skorašnjeg pristupanja Hrvatske EU.' Priljevi službenog i privatnog kapitala potaknuti pristupanjem EU mogli bi znatno povećati srednjoročni rast, pod uvjetom da se usmjere na projekte koji povećavaju produktivnost. Međutim, za to treba razviti dosljednu razvojnu strategiju s jasno određenim prioritetnim projektima, pojačati administrativne kapacitete za razvoj tih projekata, smanjiti prepreke ulaganjima i stvoriti fiskalni prostor da Hrvatska može sufinancirati projekte koji se financiraju iz fondova EU. U tom kontekstu, uključivanje Hrvatske u mehanizme ekonomskog upravljanja EU dodatno će potaknuti potrebne institucionalne i strukturne reforme', stoji u izjavi.
Što se monetarne politike tiče, članovi Misije smatraju da Hrvatska narodna banka i dalje treba dopuštati povećanu fleksibilnost tečaja i postupno povećavati međunarodne pričuve te su zaključili da je, unatoč polaganom pogoršanju kvalitete imovine, bankarski sektor i dalje stabilan, dobro kapitaliziran i otporan na šokove.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
