Je li ova retorika pametna za Vladu, da sada upirete prstom u privatni sektor?
Da Vlada Republike Hrvatske treba podignuti gospodarski rast državnim investicijama, ali privatni sektor, nakon što smo toliko tereta prebacili na građane, treba vratiti gospodarski rast ulaganjem i čuvanjem radnih mjesta. To je moj način retorike.
Ali privatni sektor je u pet godina krize na respiratoru, zaduženi su, doslovno su mnogi pred zatvaranjem. Jel baš pametno to na ovakav način?
Vlada Republike Hrvatske godinu i pol dana ulaže u taj privatni sektor, odrekli smo se 8 milijardi kuna u državnom proračunu da bi pomogli lakše disanje. To je sve do sada uloženo, jedan dio tog tereta snosili su i građani. Sada je red da taj privatni sektor počne proizvoditi i izvoziti.
Ali ako ste im dali tih 8 milijardi, a oni ništa ne rade, je li to onda i pogrešna politika?
Ne to je saniranje petogodišnje krize i nerada u ranijim periodima. Ako smo nelikvidnost smanjili sa 45 na 34 i pol milijarde, ako smo u isto vrijeme doveli sve vjerovnike za isti stol s dužnikom i pokušavamo ih osposobiti, sve to jasno pokazuje da je bitka za njihovu financijsku konsolidaciju itekako program Vlade. Zato očekujemo i rezultate.
Složit ćete se da su građani i privatni sektor najmanje krivi za pet godina krize. To je zapravo politika nečinjenja kriva bila.
Pa ne bih se složio. Najlakše je samo Vladu optužiti. Prema tome, ne mislim da su samo bivše Vlade bile krive, svaki je gospodarstvenik trebao nešto učiniti. Jer mi se sada bavimo neuspješnima, onima koji su u problemima. Ne govorimo o tome kako je dosta njih prisutno u izvozu, da su uspješno se etablirali, ne samo u Europi nego i po cijelom svijetu, neovisno je li to farmaceutska industrija, IT tehnologija, mogi su bili sasvim drugačijeg smjera. Uspješni i borili su se bez pomoći države.
Drugi vaš smjer je punjenje proračuna i najavili ste i zapravo provodi se upravo naplata poreznog duga od 75 tisuća tvrtki građana i obrtnika. Obrtnici kažu to je novo gušenje, mi govorimo uvodimo red. Što je opet u pitanju.
Večeras nas gledaju mnogi radnici. Ti radnici da bi dobili svoju skromnu plaću svaki mjesec redovito plaćaju i poreze i doprinose, svaki mjesec, baz dana zakašnjenja. Koji je onda razlog da netko drugi tko je poduzetnik ne plaća svoje obveze.
Možda su u krizi?
Nema krize. Zato i je Vlada riješila jedan reprogam, drugi reprogram, treći reprogram, predstečajne nagodbe i građani su u krizi, malo dobivaju. Odgovor je porez moraju plaćati.
Što ako propadnu te tvrtke i obrtnici?
To samo znači da se nisu uspjeli održati, da su i do sada trošili nepotrebno resurse, da su zauzimali radno mjesto nekoj uspješnoj firmi koja jednostavno nije mogla zbog njih raditi. Svaki radnik plaća treba i poduzetnik plaćati.
PDV se slaže za sljedeću godinu. Međustopa s 10 na 13 posto se povećava. Ostaje pitanje što će biti s turizmom. Hoće li on biti 13 posto ili možda manji?
Pa kako danas vidim nitko nije ušao u polemiku je li nam pet posto niska stopa, je li prosjek u Europi ipak oko osam posto, a kada nema takve rasprave međustopu dižemo sa 10 na 13. Stopa za turizam bit će također 13 posto.
Hoće li biti nekonkurentni?
Pa sigurno da hoće, jer okruženje oko nas ima oko 8 posto, a to je najniža stopa. Ali to je nešto o čemu će se iz godine u godinu otvarati rasprava.
Nije li to oko PDV-a malo knfuzno, prvo im s 25 spuštate na 10 posto, a sada na 13 posto. Radi li se tu i o pitanju sigurnosti, ulaganja i slično?
Pa nije. Mi samo govorimo o međustopi koja je bila 10 posto. S obzirom da imamo velike deficite i trebamo je povećati, ocijenili smo da je povećamo na 13 posto, prema tome nije ništa knfuzno. Mi samo moramo znati da deficiti ne smiju biti ovako veliki, a jedna od mjera je i povećanje prihoda. Podigli smo međustopu, prema tome ja smatram da svi koji su na međustopi imaju izvanredne olaksice.
Imat ćete isto veliki problem s Brusellesom. Ovih se dana odlučuje u koliko godina morate smanjiti proračun za sedam i pol milijardi kuna. Vi hoćete tri godine, Europska komisija vam može predložiti i dvije godine. Što bi značilo kada bi morali to napraviti za dvije godine?
Evidentno je da će biti daljnih rezova, daljnjeg smanjenja svih rashoda, a ono što Vlada jasno poručuje, jedino što se sigurno neće dirati su mirovine, jer su one preniske. A da će se broj zaposlenih možda prije dirati nego plaće, jer ni njih ne bi smjeli više dirati, jer su premale u javnom i državnom sektoru.
Ako se svede rok na dvije godine, znači li to da bi se opet morao povećati i PDV?
Vjerojatno bi opet razgovarali i o PDV-u, jer deficit se mora smanjiti. A ako to budu dvije godine tada ćemo i o tome razgovarati.
Znači, veći PDV, mirovine se ne diraju i manje ljudi u državnoj administraciji.
ali odgovor je s moje strane, svega toga ne treba sko dignemo stopu iznad 3 posto, prema tome gospodo, treba ulagati, treba se boriti za svako radno mjesto, treba povećati izvoz, treba investicije povećati i tog trenutka ništa od ovoga neće biti na dnevnom redu. Svojim radom možemo puno toga promijeniti.
Ako bude po vašem planu da u tri godine smanjimo taj minus za sedam i pol milijardi kuna jamčite li vi da se neće do 2015. povećavati porezi i neki nameti?
Ako bude razvoja svega toga neće biti. Ali ulaganje i razvoj mora biti sigurno veći od ovih 1,3 posto koliko se predviđa.
Dogodine koliko će biti manje ljudi na državnom proračunu, zaposlenih u državnoj administraciji?
Vjerojatno oko 6 tisuća, to je ono što se redovno može smatrati, odlazak u punu mirovinu, ne prijevremenu, ne govoreći o onom dijelu izdvajanja djelatnosti. To ne računamo. To je ono što se može preliti u privatni sektor. To nije smanjenje broja zaposlenih.
Znači pred nama je krvavo teška godina.
Svaka je godine teška. Svake su godine mjere restrikcije, ali nema gospodarskog rasta. Po prvi puta vlada očekuje rast u 2014. godini.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
