Galerija
O tome kakva je budućnost kreativne industrije nastavno na pandemijukoronavirusa, razgovarali smo s profesoricama Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Jasnom Horvat i izv. prof. dr. sc. Josipom Mijoč koje već nekoliko godina u fokusu svog znanstvenog rada upravo imaju industriju. One su pojasnile što je kreativna industrija, koji su njezini sektori te kako očekuju da će industrija preživjeti krizu izazvanu koronavirusom.
''Kreativna industrija mjera je razvijenosti i inovativnosti društva temeljena na znanju, projektnom radu i sposobnosti da bude izvor prototipa zaštićenih autorskim pravima. Europska unija kreativnu industriju vidi kao jednu industriju sačinjenu od sektora kulture i kreativnih sektora poput dizajna, arhitekture, računalnih igara, tržišnog komuniciranja, nakladništva, a u konačnici i medija. Važno je ulaganje u znanje i povezivanje sa sveučilištima na izgradnji novih razvojnih strategija. S obzirom na to da Hrvatska ima razvijenu mrežu sveučilišta, nužno ih je povezati i ponuditi nove proizvode temeljene na produktivnosti, inovativnosti i izvozu povezanom s kreativnom industrijom'', objasnila je Josipa Mijoč.
Koji su izazovi s kojima se suočava kreativna industrija?
''Kreativna industrija u Hrvatskoj suočena je s izazovom institucionalizacije. U konačnici izgradnja nomenklatura, povezivanjem platformi i izgradnjom strategija. Suočeni s tim izazovima na Ekonomskom fakultetu u Osijeku nastojimo ponuditi sadržaje kojima populariziramo industriju s obzirom na to da se usmjeravamo onima koji će se uskoro naći na tržištu rada i ponuditi nove oblike zapošljavanja te pojasniti što ih sve u industriji očekuje, odnosno, s obzirom na to da je riječ o heterogenoj industriji potrebno je pojasniti oblike poduzetničkog djelovanja. Nedavno je održano 2. međunarodno milenijsko natjecanje iz kreativne industrije gdje smo srednjoškolcima i studentima uručili nagrade. Oni su promišljali kako temeljem kreativnih resursa, ponuditi neke nove poslovne prilike, kojima će mladi pojedinci kreirati nove kreativne strategije u Republici Hrvatskoj'', odgovorila je Josipa Mijoč.
Koje biste savjete imali za kreativne industrije u radu u okolnostima korona virusa i ograničenog javnog okupljanja?
''Novonastala situacija iznenadila je mnoge, pa tako i kreativce koji djeluju u sektorima kreativne industrije. Ovo je izvrsna prilika za učenje, razvoj novih vještina, eksperimentiranje, istraživanje, proučavanje što su drugi napravili u ostalim sektorima kreativne industrije i kako je kružna kreativnost novi koncept kreativne industrije, možda ne bi bilo loše diverzificirati već postojeće proizvode u nekom drugom sektoru kreativne industrije i vidjeti kako će publika reagirati na to. Ovo je pravo vrijeme za zadržavanje publike i privlačenje neke nove'', kazala je Josipa Mijoč.
Zašto kreativna industrija može preživjeti izazove u budućnost?
Vezano za izazove budućnosti, Jasna Horvat pojašnjava: ''Temeljena je na znanju, a znanje daje rješenja. Znanje se ne boji izazova, nego su mu izazovi prilika za stvaranje novih rješenja. Kreativna industrija već posjeduje i spoznaje o vlastitom funkcioniranju, pa prema teoriji ona funkcionira tako da se dobro i sustavno izgradi suradnja sastavnica kreativne industrije unutar kreativne jezgre. Jezgru čine znanstvenici, umjetnici, inovatori, svi oni koji su skloni propitivanju budućnosti na temelju spoznaja iz sadašnjosti. Oko jezgre postavlja se ovojnica. To su menadžeri, kreativni djelatnici koji vješto upravljaju znanjima. Tako da, ako već postoje takve spoznaje i ako Europska unija radi strategije kako usmjeriti i dodatno izgraditi i osnažiti kreativnu industriju, temeljenu na digitalnim tehnologijama, za budućnost kreativne industrije nema straha''.
Kako vidite budućnost kreativne industrije u Hrvatskoj?
''U Hrvatskoj bi ponajprije trebalo izgraditi strategiju, uspostaviti institucijske okvire, povezati sveučilišta kojih je u Hrvatskoj puno i koja su izvorišta znanja, osigurati suradnju svih 12 kreativnih sektora, izgraditi proizvode koji su temeljeni na kružnoj kreativnosti, odnosno do te mjere objedinjuju proizvodnju i sadržajima temeljnu probnu ideju, da su u stanju nastupati na globalnom tržištu koristeći zajedničke snage i dosege.Kreativna industrija crpi najbolje iz društva jer je temeljena na znanju, brzo se prilagođava tržištu i koristi digitalne tehnologije kada svoje proizvode plasira na tržište. To znači da u bilo kojem vremenu krize vi proizvod koji je dovoljno kreativan i inovativan, možete napraviti u vlastitoj sobi i prema digitalnim tehnologijama ne ponašati se kao pasivan korisnik, nego je koristiti za vlastitu promidžbenu na tržištu. Ako se uspostavi suradnja svih 12 sektora kreativne industrije, tada se može izgraditi jedinstveni proizvod koji predstavlja domete svih 12 objedinjenih istom temom. To znali da svaki proizvod, svaka knjiga, ima i svoj film, suvenir i sve druge prateće proizvode koji bi se izgradili u svih 12 sektora kreativne industrije'', kaže Jasna Horvat.
Kreativna industrija
U nastavku donosimo definiciju kreativne industrije i njenih sektora, za koju su upravo zaslužne naše sugovornice, ujedno i utemeljiteljice Kreativne riznice, na čijim stranicama možete doznati detaljnije informacije.
“Kreativna industrija podrazumijeva proizvodnju zaštićenu autorskim pravima, a obuhvaćenu projektima koji stvaraju (ne)materijalne proizvode i usluge namijenjene razmjeni na tržištu”, definicija je to kako je navodi Kreativna riznica. Dok definicija zvuči komplicirano, to su zapravo audiovizualne umjetnosti u kojima uživamo u slobodno vrijeme - od kazališta i muzeja, do filma, televizije, medija. Ukupno razlikujemo 12 sektora kreativne industrije.
1. Arhitektura
Arhitektura je ''umjetnost organiziranja i konstruiranja prostora'' čijim se djelovanjem ostvaruju složeni odnosi unutarnjih i vanjskih, odnosno bližih i udaljenih prostornih rješenja. Ona je prema studiji Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija najotpornija na gospodarske krize.
2. Audiovizualna umjetnost
Pokretne slike popraćene zvukom ili bez njega, poveznica su književnosti, fotografije, izvedbenih i glazbene umjetnosti, arhitekture, dizajna te drugih kreativnih sektora. Sposobnost snažnog prenošenja poruka audiovizualne umjetnosti, koristi se u oglašavanju i obrazovanju, a s pojavom pametnih naprava, audiovizualne umjetnosti svoju novu ulogu dobivaju u širenju društvenim mrežama. Umjetnost je to koja okuplja velik broj ljudi na istome mjestu, zbog čega trpi velike poteškoće usred krize uzrokovane koronavirusom.
3. Baština
U kategoriju baština spadaju muzeji, knjižnice i arhivi. Oni su svoja vrata za građane otvorili početkom tjedna, no uz pridržavanje epidemioloških mjera. Prema definiciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske, kulturna baština zajedničko je bogatstvo čovječanstva, a njezina zaštita jedan je od važnih čimbenika za prepoznavanje i definiranje kulturnog identiteta.
4. Dizajn
Dizajn je primijenjena umjetnost oblikovanja uporabnih predmeta, a obuhvaća modni, grafički i produkt dizajn te dizajn interijera. Značenje dizajna u suvremenoj kulturi određuje se njegovom funkcionalnošću, komunikativnošću i dostupnošću. Grana je to u kojoj u Hrvatskoj radi oko 3.800 ljudi. U ovoj krizi je među najpogođenijima.
5. Glazba
Glazba je umjetnost tonova organizirana u vremenu, a izražena pjevanjem ili sviranjem. Tonovi, zvukovi ili šumovi povezani u ritmu, harmoniji i melodiji ostvaruju glazbenu snagu čiji se utjecaji odražavaju na tijelo, dušu i duh.
6. Izvedbene umjetnosti
Izvedbene ili scenske umjetnosti uključuju pokrete ljudskog tijela kojima se umjetnici međusobno sporazumijevaju kako bi idejnu poruku uspješno prenijeli gledateljima. U sektor izvedbenih umjetnosti ubrajaju se kazalište, balet i ples, a okosnica sektora interpretiranje je i izravno prezentiranje autorskih ideja.
Glazba i izvedbena umjetnost - u koju spadaju kazalište, balet i ples - ukupno zapošljavaju 13 posto svih djelatnika u kreativnoj industriji.
7. Knjiga i nakladništvo
Knjiga je zbirka uvezanih listova koji mogu biti prazni ili ispunjeni pisanim, likovnim i digitalnim sadržajima. Knjiga se otkriva listanjem, čitanjem, istraživanjem i razmišljanjem o smislu pročitanog, a s obzirom na način čitanja knjige se dijele na knjige koje se čitaju očima, prstima, sluhom ili ''pametnim'' napravama. Uz čitatelje i autore, knjiga je neraskidivo povezana s nakladništvom – sektorom kreativne industrije čijim se djelovanjem kultura istodobno čuva, ali i obogaćuje posve novim proizvodima. Nakladnici prate tehnološka dostignuća, razvijaju čitateljske navike i sklonosti te doprinose obrazovanju društva u cijelosti. S knjigom u izdavaštvu i nakladništvu u Hrvatskoj radi najviše djelatnika zaposlenih u kreativnoj industriji - svaki peti. Istodobno donose i najviše novca, gotovo 20 posto bruto domaće vrijednosti kreativne industrije.
8. Mediji
Mediji su sredstva iz sustava javnog informiranja, a služe širenju vijesti i audio- vizualnih sadržaja. U medije se ubrajaju novine, radijski i televizijski programi te elektroničke publikacije. Mediji su drugi po veličini sektor kada je u pitanju bruto domaća vrijednost industrije. Uvjerili ste se i sami - nikad ne staju pa i u vrijeme koronavirusa svakodnevno donose vijesti s prve crte.
9. Oglašavanje i tržišne komunikacije
Oglašavanje je oblik tržišne i društvene komunikacije, a doprinosi stvaranju učinkovitoga tržišta na državnoj i međunarodnoj razini te boljitku kupaca, poduzeća i društva u cijelosti. U stvaranju reklama radi oko 14 posto djelatnika kreativne industrije.
10. Primijenjene umjetnosti
Primijenjene umjetnosti oblikuju predmete praktične uporabe izrađene od stakla, keramike i drugih materijala. Danas se primijenjenim umjetnostima bave pojedinci čija umijeća spajaju rijetke zanate i jedinstvene autorske ideje. Primijenjene umjetnosti produžetak su majstorstva obrtničkih zanimanja uspostavljenih prije pojave tvornica i masovne proizvodnje za velika tržišta. Uz majstorstvo, primijenjene umjetnosti, njeguju ručnu proizvodnju jedinstvenih oblika bilo da je riječ o oružju, oruđu odjeći, posuđu ili drugim uporabnim predmetima.
11. Računalne igre i novi mediji
Novi su mediji ostvarili revoluciju u proizvodnji, pohrani i distribuciji klasičnih audio i audiovizualnih sadržaja. To je područje u kojem središnju ulogu imaju računala, pametni telefoni i televizori, tableti i svi drugi uređaji povezani s internetom. U nove medije svrstavaju se internet, web prezentacije, multimedija, video igre koje se koriste internetom, internetski prijenos sadržaja na mobilnim uređajima i virtualnu realnost. Svjetska istraživanja procjenjuju da godišnje zarađuju kao i filmska industrija, a u vrijeme socijalne distance jedan su od sektora koji najmanje trpi krizu.
12. Vizualne umjetnosti
Vizualna umjetnost stvaralaštvo je koje obuhvaća slikarstvo, kiparstvo, grafiku, fotografije i nove medije. Svaki oblik izražavanja u vizualnim umjetnostima oslanja se na njezino primanje osjetom vida, ali se uz pojavu novih medija i razvoj tehnologije, vizualne umjetnosti proširuju u odnosu na svoje temeljno poimanje.
