Kriza utjecala i na banke! Dobit pala za 16 posto

Međutim, to ne bi trebalo značiti nepovoljnije uvjete za građane, jer su uvjeti za građane i standard koji imamo ionako nepovoljni. A banke još uvijek itekako dobro zarađuju. U šest mjeseci zaradile su više od dvije milijarde kuna.

tri vijesti o kojima se priča Objavljeni detalji Sin poznate hrvatske pjevačice završio u istražnom zatvoru: Napao indijske dostavljače, ukrao im bicikle i novac "učinimo Europu velikom" Trump ima novi plan: Ove četiri države želi odvojiti od Europske unije! Nestala u utorak Pronađena djevojčica za kojom se tragalo u Zagrebu

>> Hrvatska u recesiji: Investicije zamrle, izvoz pada, dug države raste...

Od ukupno 32 banke dobit je iskazala 21 banka, dok je njih jedanaest zabilježilo gubitak od 125 milijuna kuna. Ne čudi ova situacija. Tvrtke i građani sve teže uzimaju kredite, pa je i manje posla za banke, a time i manje novca u igri. Ne bi bilo dobro da se ovakva situacija nastavi, jer će to automatski značiti još lošije uvjete za građane, a već sada svaki jedanaesti ne može otplaćivati svoj kredit.

Većina je građana bez kune ili u debelom minusu. A čak 229 tisuća građana u lipnju i s blokiranim računima.

Dugovi se tako sve teže otplaćuju. Tvrtke ne vraćaju svaki peti, građani svaki jedanesti kredit. Onima koji imaju blokirane račune dug iznosi 15 milijardi kuna, 510 milijuna više nego mjesec prije. Bankama stižu zahtjevi za reprogram. No građani nemaju baš pozitivna iskustva.

'Ta reprogramiranja ustvari donose još veći trošak, jer svako reprogramiranje donosi nekakve nove naknade, donosi kamatu na dio koji se reprogramira', kaže Goran Aleksić, koordinator pravnog tima udruge Franak.

I opet sve ide na ruku bankama. U travnju ove godine reprogramirale su više od tri milijarde odobrenih kredita. 'Nama se građani stalno javljaju mailovima, zovu telefonima i raspituju se što da učine, a mi im nikako ne možemo pomoći, jer moraju otplaćivati svoje dugove', dodaje Aleksić.

Svako drugačije rješenje dug samo nagomilava. Nažalost, vremena su takva da mnogi nemaju drugog izbora. Mi spadamo u ona rizična tržišta koja novac dobivaju po strožim i lošijim uvjetima. Dok god se država zadužuje s kamatom iznad šest posto, neće ni nama biti bolje.

Prema posljednjem biltenu Hrvatske udruge banaka kamata nam je u prosjeku 5,37 posto na stambene kredite. Naravno, bitno je i s kakvom će ekonomskom politikom država nastaviti i hoćemo li održati kreditni rejting. A dugo se svi nadamo i priželjkujemo da će se većina stvari nabolje promijeniti i kada uđemo u EU.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.