Međutim, to ne bi trebalo značiti nepovoljnije uvjete za građane, jer su uvjeti za građane i standard koji imamo ionako nepovoljni. A banke još uvijek itekako dobro zarađuju. U šest mjeseci zaradile su više od dvije milijarde kuna.
Pročitajte i ovo
Paket
Čak 104.000 Hrvata pohrlilo u banke zbog jedne usluge
Stroža pravila
Od danas velika promjena u bankama
Isplata
Roditelji, uskoro provjerite račune: Tisućama građana u dva navrata sjest će novac
BRUTALAN ZLOČIN
U Sarajevu ubijen sin glazbenog menadžera: Osumnjičeni policiji ispričao mučne detalje
ADMINISTRATIVNI PROPUST
Tisuće građana ostale bez zdravstvenog osiguranja: Sad će ih to skupo koštati
>> Hrvatska u recesiji: Investicije zamrle, izvoz pada, dug države raste...
Od ukupno 32 banke dobit je iskazala 21 banka, dok je njih jedanaest zabilježilo gubitak od 125 milijuna kuna. Ne čudi ova situacija. Tvrtke i građani sve teže uzimaju kredite, pa je i manje posla za banke, a time i manje novca u igri. Ne bi bilo dobro da se ovakva situacija nastavi, jer će to automatski značiti još lošije uvjete za građane, a već sada svaki jedanaesti ne može otplaćivati svoj kredit.
Većina je građana bez kune ili u debelom minusu. A čak 229 tisuća građana u lipnju i s blokiranim računima.
Dugovi se tako sve teže otplaćuju. Tvrtke ne vraćaju svaki peti, građani svaki jedanesti kredit. Onima koji imaju blokirane račune dug iznosi 15 milijardi kuna, 510 milijuna više nego mjesec prije. Bankama stižu zahtjevi za reprogram. No građani nemaju baš pozitivna iskustva.
'Ta reprogramiranja ustvari donose još veći trošak, jer svako reprogramiranje donosi nekakve nove naknade, donosi kamatu na dio koji se reprogramira', kaže Goran Aleksić, koordinator pravnog tima udruge Franak.
I opet sve ide na ruku bankama. U travnju ove godine reprogramirale su više od tri milijarde odobrenih kredita. 'Nama se građani stalno javljaju mailovima, zovu telefonima i raspituju se što da učine, a mi im nikako ne možemo pomoći, jer moraju otplaćivati svoje dugove', dodaje Aleksić.
Svako drugačije rješenje dug samo nagomilava. Nažalost, vremena su takva da mnogi nemaju drugog izbora. Mi spadamo u ona rizična tržišta koja novac dobivaju po strožim i lošijim uvjetima. Dok god se država zadužuje s kamatom iznad šest posto, neće ni nama biti bolje.
Prema posljednjem biltenu Hrvatske udruge banaka kamata nam je u prosjeku 5,37 posto na stambene kredite. Naravno, bitno je i s kakvom će ekonomskom politikom država nastaviti i hoćemo li održati kreditni rejting. A dugo se svi nadamo i priželjkujemo da će se većina stvari nabolje promijeniti i kada uđemo u EU.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.