Od Nove godine povećat će se koeficijenti za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad sa sadašnjih 0,3333 na 0,5, te sa sadašnjih 0,5 na 0,6667, što je u prosjeku povećanje od 48 posto.
Pročitajte i ovo
Ukupno ima 239.029 korisnika invalidskih mirovina svrstanih u šest kategorija, s prosječnom mirovinom od 1.743 kune, ali će povećanje obuhvatiti samo oko 3.000 onih s najnižim invalidskim mirovinama, čija se prosječna mirovina kreće od 500 kuna do 966 kuna.
Kategorije koje će dobiti povećanje su invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koje se isplaćuju osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti (s faktorom 0,3333 i faktorom od 0,3334 do 0,4999), te invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, koje se isplaćuju osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti (faktor
0,5).
Hrvatski sabor je u srpnju prošle godine, zajedno sa Zakonom o dodatku na mirovine, prihvatio izmjene Mirovinskog zakona, prema modelu koji je Vlada donijela nakon pregovora s Hrvatskom strankom umirovljenika i umirovljeničkim udrugama.
Uz povećanje dijela invalidskih mirovina, izmjenama se uvodi
jedinstveni koeficijent najniže mirovine, te ublažava "penalizacija" prijevremene starosne mirovine.
Oni na koje se izmjene zakona odnose mogu novo rješenje o visini mirovine očekivati tijekom 2008. godine jer zakon obvezuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) da u roku godine dana od zakonskih promjena po službenoj dužnosti obavi preračun.
"Zavod će postupno donositi rješenja, a onima kojima izračun bude povoljniji pripadajuća razlika mirovine i zaostaci isplatit će se zajedno s mirovinom nakon donošenja rješenja", objašnjavaju u HZMO-u.
Procjenjuju da će u 2008. godini za primjenu izmjena ZOMO-a trebati izdvojiti oko 190 milijuna kuna.
U izmjenama zakona zadržava se institut trajnog umanjenja
prijevremene starosne mirovine, ali je umanjenje ublaženo i može biti maksimalno devet posto.
Za svaki mjesec ranijeg umirovljenja prije propisane dobne granice, umjesto dosadašnjih 0,34 posto, mirovina se od 1. siječnja smanjuje za 0,15 posto. Tako će za godinu dana ranijeg odlaska u mirovinu umanjenje iznositi 1,8 posto, a za pet godina 9 posto. Trenutno to umanjenje za pet godina iznosi čak 20,4 posto.
Po podacima HZMO-a, krajem rujna bilo je 59.319 korisnika
prijevremenih starosnih mirovina na koje će se nove odredbe
primijeniti.
Od 1. siječnja povoljnije će se određivati najniža mirovina korisnika s mirovinskim stažem od 31 i više godina, budući da će za sve godine staža važiti ista svota najniže mirovine od 51,16 kunu po godini staža, uvećano za redovito usklađivanje mirovina.
Dosad se taj parametar primjenjivao do 30 godina staža, a nakon toga se prepolavljao.
Zakonske izmjene nisu obuhvatile sve umirovljenike s najnižim
mirovinama već one koji imaju više od 31 godinu staža i koji su otišli u mirovinu nakon 18. prosinca 2002., kad su za njih nastupili nepovoljniji zakonski uvjeti.
U HZMO-u nisu precizirali koliki je točan broj tih umirovljenika
budući da je za najniže mirovine u izračun uključeno dosta parametara (vrijeme odlaska u mirovinu, odlazak nakon prosinca 2002., te staž od 31 godine naviše).
