Hrvatska po Svjetskoj banci iza Kosova i Srbije

U izvješću se ističe se da je u promatranom razdoblju, od lipnja 2008. do svibnja 2009., zabilježen rekordan broj reformi poslovne regulative diljem svijeta, u čak 131 od 183 zemlje. Po tempu reformi prednjači regija Istočne Europe i srednje Azije, gdje je u 26 od 27 zemalja reformirana zakonska regulativa kako bi se stvorilo više mogućnosti za domaće tvrtke. Izvješće bilježi da je Hrvatska u tom razdoblju provela reformu u samo jednom od deset promatranih područja, vezano uz dobivanje građevinskih dozvola.

Pročitajte i ovo U 10 DANA 9 POGINULIH POLICIJA ŽELI ZAUSTAVITI NEGATIVAN TREND Ovo su aktivnosti koje poduzimaju Počinje vikend Ovo pročitajte prije nego vam počne vikend...

'Hrvatska je olakšala postupak dobivanja građevinskih dozvola otvarajući tzv. 'One-stop shop' i kroz provedbu zakona o gradnji", navodi se u izvješću. Unatoč tome što je po lakoći poslovanja smještena u donji dio ljestvice i globalno i regionalno, Hrvatska bilježi određeni napredak u odnosu na izvješće za 2009., kada je bila 106. među 181. promatranom zemljom. Godine 2008. Hrvatska je bila 107.

Singapur na vodećem mjestu

Na svjetskoj ljestvici vodeći je Singapur, a slijede ga Novi Zeland, Hong Kong, SAD, Velika Britanija, Danska, Irska, Kanada, Australija i Norveška. Razvijene zemlje OECD-a su regija s najpovoljnijim propisima za poslovanje s prosječnim rangom 30, a slijedi regija Istočne Europe i srednje Azije, s prosječnim rangom 71. U toj regiji vodi Gruzija, koje je 11. u svijetu, a slijede je Estonija, Litva, Latvija, Makedonija (32. ukupno), Azerbajdžan, Cipar, Kirgistan, Armenija i Bugarska.

Makedonija se u novom izvješću ističe s reformama propisa u sedam od 10 područja, pa je svrstana među vodeće reformatore u svijetu. Slovenija je 11. u regiji a 53. u svijetu, Crna Gora 15. u regiji a 71. ukupno, Albanija 18. u regiji a 82. u svijetu, dok je Srbija 19. u regiji a 88. ukupno. Iza Hrvatske su Kosovo (22/113) te Bosna i Hercegovina (23/116). Na četiri posljednja mjesta u regiji su Rusija (24/120), Ukrajina, Uzbekistan i Tadžikistan.

Iza OECD-a, te Istočne Europe i srednje Azije, po povoljnosti za poslovanje slijede regije Istočne Azije i Pacifika (prosječni rang 83), Bliskog istoka i sjeverne Afrike (92), Latinske Amerike i Kariba (95), Južne Azije (118) i Subsaharske Afrike (139). Začelje ljestvice drže afričke zemlje, te Venezuela (177) i karipsko otočje Sao Tome i Principe (180).

'Doing Business 2010.', sedmo godišnje izvješće Svjetske banke i njezine Međunarodne financijske korporacije (IFC), rangira zemlje po setu propisa koji reguliraju 10 faza poslovnog života: pokretanje poduzeća, dobijanje građevinskih dozvola, zapošljavanje radnika, uknjižbu vlasništva, dobijanje kredita, zaštitu ulagača, plaćanje poreza, trgovanje preko granice, prisilnu provedbu ugovora i zatvaranje poduzeća.

Hrvatska na 101. mjestu

Hrvatska je po pokazatelju pokretanju poduzeća na 101. mjestu (117. u izvješću DB09.), sa sedam procedura koje treba obaviti, za što su potrebna 22 dana. Kod dobijanja građevinskih dozvola je na 144. mjestu, (163.-DB09.), sa 14 procedura i 420 dana. Kod zapošljavanja radnika je 163., (146.-DB09.), s visokim indeksom težine zapošljavanja (61) i otpuštanja (50). Po kriteriju uknjižbe vlasništva, Hrvatska je 109. (109.-DB09), sa pet procedura i 104 dana.

Kada je riječ o dobijanju kredita, Hrvatska je na 61. mjestu ljestvice (68.-DB09.), dok je po zaštiti ulagača 132. (126.-DB09). Po plaćanju poreza Hrvatska je svrstana na 39. mjesto (33.-DB09.), s ukupnom stopom od 32.5 posto dobiti. Kod trgovanja preko granice Hrvatska je 96. (97.-DB09), sa sedam dokumenata i 20 dana za izvoz, te osam dokumenata i 16 dana potrebnih za uvoz robe. Po prisilnoj provedbi ugovora (nakon trgovinskih sporova) Hrvatska je 45. na svijetu (44.-DB09.), dok je po zatvaranju poduzeća 82. (79.-DB09), sa 3.1 godinom potrebnom za postupak stečaja.

Izvješće "Doing Business" usredotočeno je na zakonsku regulativu koja se primjenjuje na poslovne aktivnosti u određenom gospodarstvu, no njime se ne mjere svi vidovi poslovnog okruženja, kao što su primjerice sigurnost, makroekonomska stabilnost, korupcija, obrazovanost radne snage ili snaga financijskog sustava.(Hina)