Depoziti stranih državljana u prvih šest mjeseci ove godine porasli su za oko 6 i pol milijardi kuna. Njihov udio u ukupnim depozitima sada iznosi oko 17 i pol posto. Usporedbe radi, proteklih pet godina taj se udio kretao oko 15 posto. 'Razliku odnosno porast deponirane štednje treba potražiti u primamljivim, atraktivnim kamatnim stopama na depozite u Hrvatskim bankama, sigurnost budući da je hrvatski bankovni sustav stabilan i visoko kapitaliziran, a osim toga država jamči za te depozite do visine od 400.000 kuna', ističe Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen banka.
Što znače atraktivne i primamljive kamatne stope?
Depoziti su danas jedini sigurni oblik ulaganja. Sigurnost istovremeno znači da nema nekakvih nevjerojatnih prinosa ili kamata. Nakon opće pomame za dionicama i investicijskim fondovima, vjerojatno postoje oni kojima jednoznamenkasta kamatna stopa na oročenje i nije tako spektakularna. No, oni koji tako razmišljaju ne znaju kakva je ponuda na stranim tržištima. 'Prosječna razlika koju strani državljanin može dobiti u eurozoni i Republici Hrvatskoj može biti od 2 do 3,5 posto ovisi od iznosa i vrste oročenja', pojašnjava Neven Horvat, viši izvršni direktor Sektora za razvoj i praćenje proizvoda u PBZ-u.
Kamatne stope na oročenje depozita u kunama, u hrvatskim bankama kreću se između 4 i 7 posto. Kada je u pitanju oročenje u devizama, odnosno eurima ona iznosi od 2 do 6 posto. Zamislimo hipotetsku situaciju u kojoj jedan Austrijanac želi oročiti 50.000 eura na rok od dvije godina. Uz maksimalnu kamatnu stopu od nekakvih 6,30 posto na oročenje u eurima, u Hrvatskoj bi na svoj iznos mogao zaraditi dodatnih 6.300 eura. U zemljama eurozone, uz maksimalnu kamatnu stopu od 3,5 posto zaradio bi tek 3.500 eura.
Rasli depoziti pa rasla i kamata
'Moram reći da je u zadnjih godinu dana značajno porastao udio depozita stranih osoba u ukupni depozitima, tako da je u prošloj godini udvostručen iznos oročenja, koji se kretao s nekakvih 240 milijuna kuna na 470 milijuna kuna s podatcima na 30.rujna 2009. i naravno govorimo o oročenjima', zaključuje Zdenko Matak, direktor sektora građanstva Erste banka. Većina depozita stranih državljana oročena je u devizama. To ne treba čuditi. Stranci se na taj način štite od valutnog rizika. Iako ne postoji službena statistika koja bi pokazala iz kojih točno zemalja dolaze strani depozitari, struka tvrdi da se ne radi isključivo o susjednim, već i o zemljama eurozone.
'U Austriji se ta oročenja kreću od 1,5 pa možda do 3 posto, ali moramo reći da su uvjeti privređivanja, uvjeti poslovanja, pa da kažemo i inflacija različiti u Austriji ili u Hrvatskoj', pojašnjava Matak. Upravo je gospodarska slika glavni razlog zašto su kamatne stope na oročenje u Hrvatskoj povoljnije nego drugdje. Naime, banke se financiraju na dva načina, putem inozemnog kapitala i preko depozita. Inozemni je kapital danas skup i manje dostupan, pa su se domaće banke okrenule ovom drugom izvoru. Iz tog su razloga kamatne stope na oročenje kod nas počele rasti još krajem 2008. Da, Hrvatska je zanimljivija štedišama od jedne Austrije ili Njemačke. I da, domaće banke nude veće kamate od austrijskih ili njemačkih. No, trebamo li se ponositi visokim kamatnim stopama, ako se zna da su one odraz loše gospodarske slike? Čini se da veći postotak u ovom slučaju i nije tako dobra stvar.
Emisiju Novac možete gledati nedjeljom u jutarnjem terminu na programu Nove TV.
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
