Oko 15. siječnja paket od pet plus jedan brodogradilišta ide na natječaj za privatizaciju, po principu da će svako brodogradilište imati poseban natječaj.
'Stvar nije normalna, mene je sram, može biti sram sve žive Hrvate, sve prodajemo, idemo svi ča', rekao je radnik Robert Tancabel.
Europska komisija uglavnom je prihvatila hrvatski model privatizacije brodogradnje po kojem će država svoj vlasnički paket u pet brodogradilišta prodavati po početnoj cijeni od jedne kune, dok će se brodogradilište Uljanik privatizirati po posebnom modelu, izjavio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
'Mogu reći da je naš model privatizacije manje-više prihvaćen. Kompletan paket dionica u našem vlasništvu prodavao bi se po početnoj cijeni od jedne kune, s tim da strateški ulagač sam odabere koji dio obveze svakog pojedinog brodogradilišta preuzima, a koja je pokrivena državnim jamstvom. Za te obveze on daje zamjenska jamstva, a preostali dio preuzima država, odnosno državni proračun', izjavio je Polančec nakon razgovora sa stručnjacima Europske komisije.
'Od pet stvari koje smo mi inače dogovorili ovdje su dvije s kojima smo se odmah na početku složili, to je pitanje jedne kune i preuzimanja dugova', rekao je Ivo Marjanović, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske.
Obveze brodogradilišta prema državi umanjit će se za iznos naknade za pomorsko dobro.
'Pregovori nisu bili jednostavni, ali mislim da smo sada stvarno došli do kraja, u završnu fazu', rekao je Polančec.
Rješavanje pitanja državnih potpora brodogradilištima ključni je uvjet za otvaranje pregovora u poglavlju Tržišno natjecanje.
Hrvatska će do kraja ove godine predati na uvid Europskoj komisiji kompletnu natječajnu dokumentaciju, koju će Komisija analizirati do 9. siječnja, a od 15. siječnja Vlada bi mogla objaviti natječaje za privatizaciju brodogradilišta.
U natječajima se ulagačima neće moći postavljati uvjeti da nastave brodograđevnu djelatnost niti obvezu da zadrži radnike. Obvezu zbrinjavanja viška radnika preuzima strateški partner, ali će morati provoditi sukladno hrvatskom zakonu o radu i kolektivnom ugovoru.
Strateški partner će morati preuzeti obvezu dokapitalizacije brodogradilišta.
Dogovoreno je i smanjenje kapaciteta na 393 tisuće tona. Do toga se broja došlo tako što se za svako brodogradilište izabrala godina u kojoj su imala najbolju realizaciju i tako se došlo do teoretski najboljeg kapaciteta od 524 tisuće tona, koje se onda umanjilo za 25 posto, što iznosi 393 tisuće tona. Teoretski, ukupni instalirani kapaciteti hrvatskih brodogradilišta su na razini od 680 tisuća tona, ali posljednjih godina nikada nisu prešla 470 tisuća tona.
'Mi još nastojimo to promijeniti, ali nije nam preostalo puno prostora', istaknu je Polančec.
Hrvatska će također morati definirati koliko će navoza morati likvidirati.
Polančec je izrazio zadovoljstvo što će kapaciteti brodogradilišta od konca restrukturiranja, 1. siječnja 2009. pa sljedećih deset godina moći rasti do 480 tisuća tona.
'To je veliki pomak i nešto što može osigurati opstojnost većine brodogradilišta', rekao je Polančec.
Što se tiče Uljanika, jedinog hrvatskog brodogradilišta koje posluje pozitivno, ono će se privatizirati po posebnom modelu, to jest, 25 posto plus jedna dionica prodaje se na na javnom natječaju, 25 posto plus jedna dionica prodaje se zaposlenicima po povoljnijim uvjetima, a ono što se na taj način ne proda plus preostalih 50 posto ide na burzu do kraja 2009. godine.
Polančec ističe i da je veliki uspjeh što su se uspjeli izboriti za povoljan početni datum od kojeg se računaju ukupni troškovi restrukturiranja, od 1. ožuka 2006. godine, četiri godine nakon potpisivanja SSP-a. Da se uzeo neki raniji datum, ukupne obveze države prema brodogradilištima bile bi puno veće.
Ovaj je dogovor na noge dignuo sindikate radnika u brodogradnji. Nikome nije jasno kakva sada sudbina očekuje 12 tisuća radnika te prijeti li im da ostanu na cesti.
