Luka Burilović, predsjednik HGK
Luka Burilović, predsjednik HGK Foto: HGK

Pred poduzetnicima je teško razdoblje, neizvjesnost i mnogo nepoznanica u vezi s mjerama koje će morati poštivati tijekom ponovnog otvaranja i rada s potrošačima. Hrvatska gospodarska komora traži da epidemiološke mjere koje će morati poštovati ne budu komplicirane te da ne zahtijevaju golema financijska sredstva pogođenih poduzetnika.


Otvaranje gospodarstva trenutak je koji čeka cijela Hrvatska, međutim poduzetnici se susreću s mnogim pitanjima na koja još nemaju odgovor. Jedno od glavnih pitanja je isplati li se uopće vraćanje na staro s mjerama koje se moraju poštovati u ''novom normalnom'' vremenu.

Kada je svijet i Hrvatsku zadesila pandemija koronavirusa, mjere za spas domaćeg gospodarstva donijele su se u kratkom roku.

U prvom setu mjera 3250 kuna neto za zaposlenike zaposlene u tvrtkama pogođenim koronavirusom, pa zatim u drugom setu mjera 4000 kuna neto i oslobođenje od plaćanja doprinosa i poreza. Za zadržavanje likvidnosti privatnog sektora i radnih mjesta zalagala se i Hrvatska gospodarska komora (HGK). 

''Uvaženi su i zahtjevi naših Udruženja putničkih agencija (suspenzija prava povrata od 14 na 180 dana i izdavanje vaučera), računovođa (odgoda roka predaje financijskih izvještaja) i cestovnog teretnog prijevoza, za koje su mnogi zahtjevi uvaženi već i prije drugoga kruga mjera'', kaže Luka Burilović, predsjednik HGK-a.

U najtežem razdoblju, koje je sada, svi se nadaju, iza nas, neki su ipak pronašli načine kako očuvati poslovanje i nastaviti s radom. Primjer tvrtke koja je preorijentirala proizvodnju na asortiman za kojim je porasla potražnja u krizi je AD Plastik, koji je počeo proizvoditi zaštitne vizire za zdravstvo, Sladorana Županja vratila se proizvodnji alkohola za dezinfekciju, stotine manjih tvrtki i obrta okrenuli su se izradi zaštitnih maski i opreme.

''Većina se snažnije orijentirala na online prodaju i dostavu kako bi ublažila udar krize. Uglavnom, gospodarstvo se prilagođava i snalazi kako zna i umije. Pokazali smo se dosta fleksibilnima i to je ono što raduje u ovoj situaciji'', ističe Burilović.

Online prodaja i dostava zaživjela je i u sektoru za koji to prije koronakrize gotovo ne bismo mogli ni zamisliti. I to onom poljoprivrednom. OPG-ovi i poljoprivredne tvrtke iz cijele Hrvatske organizirali su se i najčešće putem Facebook grupa uspjeli doći do svojih starih, ali i novih kupaca. Velik broj potrošača dobro se potrudio kako bi na online platformama stupio u kontakt sa svojim prodavačima s kvartovske tržnice. I u tome su uspjeli. Zanimljivo je promatrati kako se neke promjene nabolje mogu dogoditi preko noći i kako mogu polučiti zanimljive rezultate.

Iz komentara u različitim grupama bilo je vidljivo kako je ovakav način poslovanja dobrodošao i onima koji su voće i povrće do tog trenutka kupovali u supermarketima i bilo bi dobro kada bi se trend kupovanja domaćeg nastavio. Tako su se novi kupci raspitivali i o vjerodostojnosti prodavača, odnosno tražili su potvrdu da je riječ o registriranim proizvođačima i nabavljačima. U tome je pomogao i Katalog hrvatskih proizvoda, čiju evidenciju već nekoliko godina vodi HGK i kojemu je cilj povezivanje potrošača s kvalitetnim hrvatskim proizvodima. Iz ove situacije, koja je srećom trajala kratko, jasno je da velik broj hrvatskih poduzetnika zna i može, i u znatno otežanim uvjetima, svojim radom doprijeti do krajnjih korisnika te nastaviti svoje poslovanje. Mogu li tako hrvatski poduzetnici uspijevati i na inozemnom tržištu?

Izvoz za vrijeme i nakon koronakrize

Tvrtka Vuplast u vrijeme koronakrize izvezla je desetke tisuća svojih vreća za pranje kontaminirane odjeće. HGK ih je povezao s potencijalnim poslovnim partnerima za tržišta za koja su inicijalno bila zainteresirana pa su preko partnerskih institucija tražili izravan kontakt s potencijalnim korisnicima (bolnice, starački domovi, zdravstvene ustanove) i informirali ih o inovativnom proizvodu. U slučaju tvrtke Končar – Energetski transformatori HGK je riješio papirologiju koja im je stopirala izvoz u Irak.

''Pomagali smo Labudu, Saponiji, Čateksu, Naftalini, HEP-u, Altprou, Belabitu… stotinama malih i manje poznatih tvrtki koje su nam sve jednako važne za jačanje izvoza. Izlazak na strana tržišta veoma je zahtjevan i traži mnogo pripreme terena prije nego što se konkretan posao realizira. Treba istražiti tržišta i vidjeti postoji li potražnja za onim što proizvodite, onda treba ispitati uvjete rada i propise u državama u koje namjeravati izvoziti, zatim morate pronaći adekvatne partnere preko kojih ćete plasirati svoj asortiman…

Sve je to vrlo zahtjevno i jako opterećuje tvrtke koje se i dalje moraju baviti svojim svakodnevnim poslovanjem. Zato HGK nastoji maksimalno olakšati te procese kroz svoje službe i predstavništva u inozemstvu. Vodimo tvrtke i na sajmove na kojima mogu iz prve ruke prezentirati svoju ponudu i upoznati potencijalne suradnike, na poslovnim forumima predstavljamo im specifičnosti nekih tržišta i potičemo uspostavljanje konkretnih odnosa. Jačanje hrvatskog izvoza jedan je od temeljnih postulata našeg rada i na tome ćemo nastaviti neumorno raditi i kad se granice otvore nakon koronavirusa'', poručili su iz HGK-a.

Što slijedi hrvatskom gospodarstvu?

Sigurno je da će ova kriza ostaviti negativan utjecaj, no u kojoj točno mjeri, teško je procijeniti. Svjetska banka i MFF predviđaju pad BDP-a od 7 do 10 posto, a s tim se brojkama slaže i ministar financija. Predsjednik HGK-a ipak je optimističan.

''Oporavak će sigurno biti težak i dugotrajan jer moramo i dalje biti jako oprezni kad je riječ o zdravstvenoj slici. Vrlo lako možemo izgubiti sve dobro što smo napravili u zaštiti građana ako prerano relaksiramo mjere. Dug je put pred nama, ali nadam se da smo izvukli pouke iz prošle krize i da oporavak neće trajati osam godina, već mnogo, mnogo kraće.''

Važno je ići korak po korak. Sada je pred hrvatskim poduzetnicima golem zadatak – uskladiti poslovanje s ekonomskim ciljevima i epidemiološkim mjerama. Hrvatska gospodarska komora šalje jasnu poruku: ''Izbjeći komplicirane mjere koje zahtijevaju značajna financijska sredstva jer tvrtkama promet stagnira i nemaju kapitala za takve zahvate. Isto tako, pravila prema kojima će tvrtke morati raditi moraju biti jasno i nedvosmisleno propisana kako opet ne bi bilo problema s Državnim inspektoratom.''

"Prvi val preživjeli smo uz udar na gospodarstvo, no lekciju smo, nadam se, naučili. Na svima nama je pripremati se za funkcioniranje i poslovanje i u ovakvim ili sličnim uvjetima. Moramo postati još žilaviji, otporniji, a to možemo samo ako radimo zajedno i potičemo najbolje i najuspješnije kroz zakonodavstvo i stvaranje poslovnog okruženja. Na prvoj crti u zdravstvenom smislu svakako su zdravstveni djelatnici, policajci, vatrogasci, nastavnici, no u ovoj gospodarskoj bitci to su poduzetnici. Ta će bitka trajati, a mi moramo biti njihova logistika", zaključio je Burilović.