Točnije, riječ je o nešto više od 10 milijardi kuna, koji bi trebali potaknuti gospodarski rast, zadržati postojeća i otvoriti nova radna mjesta, te potaknuti novi ciklus ulaganja koji bi trebao riješiti gorući problem hrvatske današnjice, nelikvidnost. Tu na scenu nastupaju poslovne banke i HBOR, koji će poduzetnicima i odobravati kredite. Za financiranje obrtnih sredstava na raspolaganju je 3 milijarde kuna, a svi zainteresirani trebaju se obratiti svojim poslovnim bankama.
Pročitajte i ovo
'Mogu se javiti na ovaj natječaj, i za kreditiranje i za ulaganje, mogu se javiti svi poduzetnici, mali i srednji poduzetnici i veliki, dakle bez obzira na veličinu. Prednost će imati proizvodne djelatnosti i ona trgovačka društva koja imaju proizvodne usluge', kaže Antov Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a. Drugi model sufinanciranja je tzv. jamstveni fond koji će iznositi dvije milijarde kuna. Osnovno mjerilo za dodjelu jamstvenih kvota bit će razina rizika koju je banka spremna preuzeti na sebe, dok će državno jamstvo za pojedinačni zajam biti najviše 50 posto iznosa glavnice kredita. Sufinanciranje kredita i davanje jamstava provodit će se putem aukcija u HBOR-u.
Projekti koji će jamčiti veće zaposlenje
'Mi ćemo odabirati one projekte gdje će biti niža kamatna stopa, koja će jamčiti veće zaposlenje, koja će jamčiti nova ulaganja i nove investicije prvenstveno', dodaje Kovačev. Prva aukcija trebala bi se održati 16. veljače, no još uvijek nisu definirana pravila po kojima će se licitirati. Tako primjerice, poduzetnici još uvijek ne znaju kolika će im biti kamatna stopa ukoliko im se odobri kredit. U HBOR-u vjeruju da će se do zadanog roka prve aukcije sva pravila usuglasiti. Isto ne misle i čelnici jedinica lokalnih samouprava koji smatraju da je Vlada s fondom za pomoć gospodarstvu debelo zakasnila. Ideja je kažu dobra, no loše tempirana.
'Taj fond da bude kompletno operativan, da se neke stvari uhodaju, realno vam je 9. mjesec ove godine. do tada će se promijeniti još dosta stvari i neka rješenja će biti u debelom aoristu', kaže Siniša Hajdaš Dončić, župan Krapinsko zagorske županije. U Krapinsko zagorskoj županiji kažu da su se za svoje poduzetnike pobrinuli na vrijeme. Sredinom prošle godine ova županija, čiji su realni prihodi oko 45 milijuna kuna, osnovala je svoj interventni fond putem kojeg je plasirala oko 27 milijuna kuna. U suradnji s poslovnim bankama odobreno je 37 projekata, isključivo za proizvodne djelatnosti i turistički sektor. Kroz interventni fond županija je preuzela 50 posto kamatnih subvencija, te tako poduzetnicima smanjila kamatu na 5 posto.
Kreditni potencijal oko 105 milijuna kuna
'Uz to, formirali smo i lokalni garantni fond gdje smo za dva i pol milijuna kuna izdali 19 garancija, na način da smo bili jamci poduzetnicima koji su imali problema s kolateralom tj. s garancijom', dodaje Hajdoš. Gornja granica interventnog financiranja Krapinsko zagorske županije procijenjena je na 2 milijuna kuna. Naravno, financirana su samo ona poduzeća i obrti koji su i prije krize dobro poslovali. Slično se postavila i Zagrebačka županija. Pročelnik za gospodarstvo Krunoslav Pilko smatra da mjere koje je donijela Vlada neće previše rasteretiti Zagrebačku županiju, koja je dosad imala 10 kreditnih linija, putem koji je plasirala oko 500 kredita u iznosu od 350 milijuna. Kako bi poduzetnicima olakšali vraćanje kredita uvode 4 nove kreditne linije. Od čega su dvije u suradnji s ministarstvom gospodarstva.
'Tu je kreditni potencijal oko 105 milijuna kuna, odnosi se na mikro i makro kreditiranje. Godišnja kamatna stopa je 9 posto, od čega ministarstvo subvencionira 2 posto, a županija 1 posto', objašnjava Krunosalv Pilko, Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Zagrebačke županije.
Treća kreditna linija vezana je uz razvojne projekte, nove tehnologije i nova zaposlenja, dok se četvrta odnosi na refinanciranje postojećih komercijalnih kredita. Uz sve to, zagrebačka županija je osnovala i jamstvenu agenciju s budžetom od 25 milijuna kuna, a svake godine poduzetnicima daje i oko 50 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Kad se sve zbroji i oduzme, županija čiji je godišnji proračun oko 300 milijuna kuna napravila je pozamašan posao. A kakav će posao napraviti država? Jesu li mjere dovoljno poticajne da ožive umiruće gospodarstvo? Te jesu li poduzetnici nakon burne godine dovoljno motivirani da iskoriste Vladina jamstva? Saznat ćemo za 9 dana.
Emisiju Novac gledajte nedjeljom, u jutarnjem terminu programa Nove TV.
