Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Gost ovotjednog poslovnom magazina Novac je predsjednik HNS-a Radimir Čačić.


>Hrvatska je u teškoj gospodarskoj krizi. Riječ je prije svega o strukturalnim problemima za čije rješavanje, da bi se vidjeli prvi efekti, je potrebno minimalno deset godina. Hrvatska nema taj luksuz vremena. Vi ste ovoga tjedna predstavili četiri strateške razvojne poluge: turizam, energija, željeznica i okoliš. Za koliko bi se vidjeli prvi efekti?

Prvi efekti, vjerovali ili ne, vidjeli bi se u roku od deset dana. Zato što obim ciklusa o kojem govorimo je između 15 i 17 milijardi eura u okvirno pet godina. Prosječno godinu dana pripreme, četiri godine realizacije. Razgovaramo ovdje u razini do 800 milijuna eura samo u pripremnoj fazi. To je nešto što možemo pokrenuti odmah, a i moramo, da bi uopće stigli vlak i onaj dio novca koji će bespovratno otiče, kao pitanje europskih fondova, ili onaj dio novca koji odlazi kroz materijalna dobra, recimo voda koja teče, a mogla bi biti hidroenergija, da nam ne pobjegne.

Hrvatska nema tih 17 milijardi eura. Objasnite nam poluge. Prva je turizam, o kojim novcima se radi nužnima za investiciju i tko će taj novac dati?

Vezani članci Slika nije dostupna Kako komentirate presudu Radimiru Čačiću? Slika nije dostupna 'Nema straha od 20 tisuća otkaza u javnom sektoru, ljudi idu u mirovinu'

Hrvatska nema taj novac i kroz dug ga ne može više realno ni dobiti. Nama treba strani kapital na tržištu ili u fondovima koji su nas spremni financirati. To su dva bloka. Turizam ide prema stranom kapitalu na tržištu. Možemo im ponuditi tržišnu nišu, ono što Hrvatska ima kao prostor. Ta tržišna niša je bila za 50 posto veća 2003. nego što je danas. Desetak različitih projekata treba ponuditi kupcu, odnosno partneru koji želi ući s kapitalom i nakon toga zaraditi i izaći van. To je period pripreme do 24 mjeseca, realizacije do četiri godine. To odmah donosi dvije milijarde eura novog kapitala u Hrvatsku i odmah sa tog standarda, šest milijardi eura koje već imamo osam godina stabilno. Tog trenutka mi dižemo ukupni prihod u hrvatskom turizmu sa prosječnih šest na deset do 12 milijardi eura.

Druga razvojna poluga je energija. To je nešto što bi u perspektivi moglo biti i stup gospodarstva, ali opet se postavlja pitanje o kojim se novcima radi koji su potrebni za investiciju i tko će taj novac dati?

Za poluge energije imamo dvije stvari. Prva je potreba da uopće zadržimo razinu proizvodnje energije koju imamo, jer su se amortizirali kapaciteti i da iskoristimo potencijale za proizvodnju koju nismo, jer smo samo 50 posto hidroenergije iskoristili. A ona je trajno najjeftinija. Po ulaganju je najskuplja, ali je trajno najjeftinija jer je voda tu stalno, ona jednostavno otiče. U ta dva segmenta imamo prostor pokriti onih 30 posto koliko uvozimo prosječno elektroenergije godišnje, to vam je 250 milijuna eura. Dakle, imamo ulaganje koje je po strategiji koju smo donijeli treba do 2015. godine iznositi 8,5 milijardi eura. Dakle, mi ispod osam milijardi eura ne možemo čak ni opstati, a kamoli ići gore. Svaki od tih projekata je moguće raditi na koncesiju sa tuđim kapitalom.

Treća poluga je željeznica?

Imamo dva ključna europska pravca u svojim rukama. Koridor 10 je milijardu eura, podkoridor 5b je do četiri milijarde eura.

Tko će to platiti?

To je sad sasvim druga dimenzija tuđe akumulacije. Ono je bio tržišni kapital, a ovo su europski fondovi koji su za nas već predviđeni, koji se do sada ulažu u Europi, ključno u dva segmenta konkurentnost gospodarstva, a tu ulazi i željeznica. Europski fondovi su to već financirali i mi samo u prve dvije godine imamo tri milijarde 570 milijuna eura predviđeno za Hrvatsku, za te projekte. To je 2012. i 2013,. a 2014. i 2015. još pet milijardi. Ovo prvo je već upisano u budžet, a drugo je predviđeno u budžetu. Dakle, govorimo o osam i pol milijardi eura koje je Europska unija s omjerom 15 posto Hrvatska, a 85 posto bespovratno EU za nas predviđa. Za to moramo imati projekt. Užasno se kasni. Na željeznicama se nije napravilo apsolutno ništa.

I četvrta poluga je okoliš. To je isto novac fondova?

Okoliš ima dva podpodručja. Jedno je otpad, a drugo je upravljanje i korištenje voda. Red veličine je dvije i pol milijarde eura na oba segmenta. Ročnost je do 2015. 85 posto sredstava je iz Europske unije. Za razliku od željeznice gdje govorimo o dva velika projekta što je relativno jednostavno, ovdje se radi o desetinama i stotinama podprojekata koje treba realizirati.

Što je potrebno da bi se to pokrenulo? To pitam jer ste ovo prezentirali i premijerki Jadranki Kosor. Kako je ona reagirala?

Moram reći da je gospođa Kosor izrazila apsolutnu spremnost, da čuje, da prihvati sve argumente, da prihvati ono što vlada ocjenjuje da je dobro i da može realizirati. Ono što se sigurno mora učiniti, a to je cijela ideja moje javne ponude, je da se vlada ovog trenutka koncentrira, usmjeri sve svoje snage u otvaranje procesa pripreme projekata.

I za kraj jedna hipotetska situacija. Premijerka Kosor se odluči krenuti u sve to i pozove Vas osobno, ili kao stranku, da sudjelujete, da zajedno radite na tim projektima, sad ili u nekoj eventualnoj budućoj vladi, kakav će biti Vaš odgovor?

HNS smatra da je trenutak u kojem se Hrvatska nalazi, nažalost tako težak, da si mi ne smijemo i ne možemo dozvoliti da ne budemo strateški partner budućoj vladi. Dakle, mi ćemo to biti.

Emisiju Novac gledajte na Novoj TV nedjeljom u jutarnjem terminu.