Lalovac: Definitivno će biti odricanja jer drugog puta nema

Ministar financija Boris Lalovac danas je otvorio međunarodnu konferenciju o kontrolingu na kojoj je ponovio kako Hrvatskoj mogu pomoći jedino brze reforme. 'Morat će biti odricanja jer drugog puta nam nema. Visoki javni dug i visoki deficit za ovako malu ekonomiju, koja nema snažnu industriju su jedno veliko upozorenje. To se može mijenjati samo brzim promjenama. Mi, kako smo mala ekonomija, brze promjene možemo postići. Međutim, svakim odgađanjem tih promjena svaka slijedeća godina će biti sve teža i teža', rekao je ministar financija.

Pročitajte i ovo Vlada ima jedno veliko ništa VIDEO Gospodarstvo u kolapsu, a od premijera ni riječi Ništa ne ide preko noći Evo kada će zapravo Europa preuzeti nadzor nad hrvatskim financijama

Lalovac smatra kako se instrumenti kontrolinga u privatnom sektoru mogu primijeniti i na javni sektor te kako bi na jednak način trebali funkcionirati. 'Sve to vezano za privatni sektor može se implementirati i na razinu javne uprave. To je jedan korak za koji mislim da će nam biti nužnost u idućim godinama... To su instrumenti koji donose određene uštede', rekao je Lalovac.

Deficit je puno veći no što Vlada kaže!

Ministar Lalovac smatra kako je upravo državni proračun najveća kompanija u Hrvatskoj kojom upravlja mnoštvo menadžera zbog čega je bitmo uspostaviti ravnotežu između želja i učinka koji pojedini rashodi imaju na ekonomiju. 'Nama sada predstoji odrediti bez kojih troškova možemo, bez kojih moramo, a koji su to troškovi na rashodovnoj strani proračuna koji će biti produktivniji da pokrenu određeni dio gospodarske aktivnosti. Jer ona zabluda koja je vrijedila, da što su veći deficiti s druge će strane pokrenuti gospodarski rast, pokazalo se zapravo da i ne mora biti tako', kaže Lalovac.

A to je vidljivo i u razini deficita od preko 5 posto i pada gospodarskog rasta za 0,7 posto.

Naglasio je činjenicu da danas dvostruko više plaćamo za pojedine usluge, a ne osjećamo da je ona kvalitetnija. 'Ako smo nešto prije desetak godina plaćali 12-13 milijardi kuna, a danas plaćamo 22 milijarde kuna, a ne osjećamo bolju uslugu, kvalitetu procesa i zadovoljstvo što se više troši na kvalitetu, onda se postavlja pitanje svake kune, svakog troška. I onda se postavlja pitanje koja je osnovna svrha ekonomskih aktivnosti, odnosno rashodovne strane proračuna. Cilj joj je da poboljša gospodarsku aktivnost, ali da poveća i kvalitetu života. Ali, ona mora biti na realnim osnovama', tvrdi Lalovac.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook