Dobit je ipak manja nego inače. Građani manje uzimaju kredite jer su u krizi naučili štedjeti. Posebno oni koji su već opterećeni kreditom. Pad kamata, kažu bankari, neće se dogoditi tako skoro.
Kriza je građane udarila po džepu, ali i ponešto naučila. Troše koliko mogu, gledaju gdje mogu dodatno zaraditi i naučili su se štednji. I zaduženja kod banaka stagniraju. Dugoročni krediti poput stambenih još i prolaze, ali smanjili su se kratkoročni, kao primjerice oni za automobile ili minusi na karticama.
>> 'Kamate blago padaju, nadajmo se da će se trend nastaviti'
'S obzirom na negativna kretanja, ali i negativna očekivanja na tržištu rada, vrlo teško da će u tom segmentu biti zabilježen neki značajniji oporavak', tvrdi Zrinka Živković Matijević, iz Direkcije za ekonomska istraživanja RBA-e.
Zarada se mjeri u milijunima
Još kad bi nam se država naučila tako poslovati da troši koliko zaradi, onda bi nam svima bilo bolje', poručio je Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka. Bankari su zadubljeni u statistike. Dobit banaka pada, u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na prošlu za novih 9,4 posto. Zaradu ipak broje u milijardama. Prema podacima HNB-a iznosi gotovo tri i pol milijarde kuna.
'Temeljni razlog za to je ekonomska kriza zbog koje se povećavaju rezervacije za loše i potencijalno loše kredite, znači banke moraju unaprijed rezervirati sredstva za kredite koji možda posatnu nenaplativi', dodaje Bahoček. A dok je tako, građani ne mogu očekivati ni značajniji pad visokih kamata koje su gotovo dvostruke u odnosu na europske zemlje. Ostajemo gdje jesmo.
nastavak drame
Kampanja službeno počela
"Moramo se pripremiti"
