Inače, uobičajeno je tijekom ljeta, zbog većeg priljeva eura zbog turizma, da je tečaj kune niži. No do pritisaka na slabljenje kune došlo je jer su neke banke ponovile uhodani scenarij napravljen prije nešto manje od deset godina i prebacile novac svojim bankama-majkama. Odnosno, višak kunske likvidnosti koje imaju konvertirale su u euro, proslijedile vlasnicama i pri tome dobro zaradile. Riječ je o poslu koji su obavile austrijske banke u zemlji. A među vodećim austrijskim bankama su Raiffeisen, Erste i Hypo Alpe Adria banka.
Pročitajte i ovo
Guverner Željko Rohatinski potvrdio je da je do slabljenja kune došlo zbog iznošenja novca izvan granica gdje će se plasirati, a zbog viška likvidnosti koje banke imaju u zemlji. Potvrđuje i da je riječ o operaciji domaćih banaka kćeri i njihovih vlasnica majki u inozemstvu, na temelju čega na konsolidiranoj osnovi ostvaruju dobit. Rohatinski najavljuje i mjere koje će poduzeti u slučaju da se takve operacije nastave.
Više kuna u pričuvu?
'Ili ćemo poduzeti daljnje devizne intervencije, ili ćemo povući dio kunske likvidnosti kroz povećanje pričuve, ili uvesti parcijalne mjere prema bankama koje su dovele do takve situacije', poručuje guverner.
Deviznim intervencijama HNB bi opet mogao intervenirati otkupom kuna, no naravno, ako bi se pritisak na kunu produbio, HNB bi mogao povećati obveznu pričuvu banaka koja sada iznosi 13 posto. Odnosno, banke bi nakon dugogodišnje borbe opet morale u pričuvu izdvajati više kuna. Koje bi se pak parcijalne mjere prema određenim bankama mogle provesti, zasad nije poznato.
Iako se govorilo da je samo jedna banka provela špekulativni napad na kunu, ipak ih je bilo više – austrijskih, a jedna je bila lider te je nagomilala 700 milijuna eura gotovine. Na upit HNB-a zašto je to učinila, odgovoreno je da 'usklađuju svoje devizne pozicije'. No središnjoj banci nije trebalo puno da shvati kako je riječ o operacijama već viđenima, a nastalima zbog viška kuna koje banke ne plasiraju na domaćem tržištu. HNB je u srijedu i iznio podulje objašnjenje na svojim web stranicama na kojima iznova tumači kako je obrana tečaja eura prema kuni važna zbog održavanja stabilnosti cijena te stabilnosti domaćeg bankovnog sustava. Zbog toga poručuju da će koristiti sve potrebne instrumente da tečaj održe stabilnim, ali i kažu kako i značajni sudionici deviznog tržišta moraju ocjenjivati svoje, a i šire interes gospodarstva u kojem djeluju i o kojem ovise.
Švicarac i američki dug
Zbog raznih upita zašto HNB ne intervenira na tržištu i u slučaju švicarskog franka, HNB na svojim web stranicama objašnjava da se vrijednost kune i švicarskog franka izračunava na temelju odnosa eura i franka na deviznim tržištima, a što je izvan njihova utjecaja. Brigu o tečaju švicarskog franka prema ostalim svjetskim valutama vodi Švicarska narodna banka. U HNB-u ponavljaju da je do jačanja franka došlo zbog veće potražnje za tom valutom, a zbog financijske krize te da buduće kretanje švicarskog franka ovisi o svjetskim gospodarskim prilikama, među kojima se trenutačno ističe problem američkog duga i kriza dijela članica eurozone. Stoga HNB ponavlja da vrijednost švicarskog franka na tečajnici HNB-a nije odraz njihove tečajne politike, nego 'preslikava' međuvalutne odnose u svjetskim relacijama. (Agencija VLM)
-
bolan osjećajDanijela Dvornik slomila se zbog unučice: ''Kad je ljudska zloba jača...''
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
Damsko izdanjeKomad koji je preživio modne revolucije: S 92 godine Collins pokazala kako se nosi pravi klasik
