Provezli smo se nekima od crnih hrvatskih prometnih točaka koje su odnijele desetke života. Na kojim se dionicama, raskrižjima, zavojima dogodilo najviše smrtnih slučajeva i kada neka točka u prometu postaje 'crna', istražila je ekipa Provjerenog.
Pročitajte i ovo
Prometna nesreća
Otkriveni detalji tragedije na autocesti: Vozač kamiona zabio se u automobil, ženi nije bilo spasa
Viša od prosjeka
Imate li vi ovoliko? Objavljena prosječna plaća u Zagrebu, u ovoj djelatnosti najviše se zarađuje
Opasnih mjesta, tih crnih točaka u prometu ima stotine diljem Hrvatske. Hrvatske ceste i policija saniraju ih od 98. Tri su kriterija po kojima određeno mjesto na cesti ulazi u kategoriju opasnoga.
- A to je da se u 3 godine na tom mjestu dogodilo najmanje 12 prometnih nesreća sa poginulim ili ozlijeđenim osobama, odnosno 15, a drugi kriterij je petnaest prometnih nesreća bez obzira na posljedice, rekao je Josip Mataija, Odjel za cestovni promet MUP-a.
I treći kriterij je 3 ili više istovrsnih prometnih nesreća s ozlijeđenim ili poginulim osobama.
Na utvrđivanju 'crnih točaka' surađuje nekoliko institucija. Pa tako policija prikuplja podatke s mjesta prometne nesreće, prosljeđuje hrvatskim cestama koji te podatke analiziraju te potom saniraju nepravilnosti na cesti. Postoji nekoliko čimbenika koji opasno mjesto čine opasnim.
Kako navodi Ljubo Roso iz Hrvatskih cesta, to su: hvatljivost kolnika u smislu njegove teksture, poprečni nagib u samom zavoju, prometna signalizacija i njezino postojanje ili nepostojanje, stanje opreme ceste odbojnih ograda i u vozačevoj okolini, dakle trasi ceste kako se ona pruža i kakav ona dojam daje vozaču prilikom vožnje.
Najveći problem su državne i županijske ceste, zbog starosti i dvosmjerne vožnje. Na njima je pak od 307 opasnih mjesta, 159 potpuno sanirano. 62 mjesta su djelomično sanirana ili su u fazi sanacije, a 86 mjesta još čeka početak sanacije.
Prioriteti u sanaciji su mjesta u kojima su ljudi najizloženiji pogiblji. I dok se neka saniraju, druga čekaju, a iz godine u godinu nastaju nova. Još je uvijek preostalo tisuće kilometara lokalnih cesta koje treba obraditi.
Crna statistika i dalje se množi, pa se tako godišnje broji 610 stradalih i 23 000 ozlijeđenih na državnoj cesti D 3. Godišnje se dogodi oko 60 000 nesreća, a koja su najopasnija mjesta, zavoji i dijelovi ceste u Hrvatskoj pogledajte u video prilogu.