Downsizing motora grabi velikim koracima

Kažu da veće nije uvijek bolje. Za dosta stvari tome i je tako, pogotovo kad govorimo o najnovijim pogonskim sklopovima. Iako su motori velikog obujma oduvijek tradicionalno garantirali jake performanse i vrhunski zvuk, u automobilskoj industriji proteklih se godina pojavio trend koji nam omogućava da doslovce dobijemo i ovce i novce. Taj trend zove se downsizing a kako vrijeme prolazi ne samo što uzima sve više maha već dokazano funkcionira.

Pročitajte i ovo Renault oduševio novim Espaceom VW izbacio još jedan Golf – ovog puta kao Alltrack Crossover verziju

Iako je u početku trend downsizinga bio najšire primijenjen na dizelske agregate, sada se proširio i na benzince. Dodavanje sustava turbo i super punjenja kojima se povećava izlazna snaga motora i istovremeno smanjuje potrošnja postala je preveliki izazov da bi ga se zanemarilo.

Jednostavno rečeno, downsizing se odnosi na smanjenje zapremnine motora automobila s ciljem postizanja bolje učinkovitosti, dakle smanjenja potrošnje goriva i emisije CO2. Pametnim inženjeringom i razvojem, ti su benefiti postignuti bez ikakvih kompromisa glede snage i performansi motora.

Proizvođači automobila proteklih desetak godina ulažu ogromne količine novaca u istraživanje alternativnih izvora goriva ali i na daljnji tehnološki razvoj svojih pogonskih agregata. Neke od tih investicija pokazale su se iznimno plodonosne poput vrlo uspješnih hibridnih modela pa sve do ovih novih modernih manjih agregata.

Trend downsizinga zahvatio je sve klase automobila pa spomenimo par primjera. Novi modeli gradskih automobila redom pod poklopcem imaju agregate manje zapremnine s manje cilindara. Prije nekoliko godina, njemački brend zamijenio je veći dio svojih 1.6-litrenih i 2.0-litrenih motora s 1.4-litrenom TSI jedinicom sa turbo i super punjenjem (tzv. twincharge). Rezultat je bio 15 posto više snage od 2.0-litrenog benzinca uz 5-postotno smanjenje potrošnje goriva.

Renault je također dodao dvije vrlo zanimljive nove pogonske jedinice svojoj ponudi agregata. Tako će se u ponudi francuskog brenda po novome naći i 0.9-litreni TCE90 i 1.2-litreni TCE115 koji kao što ime kaže nude 90 i 115 KS. Renault je s novim Clio Sport modelom također prešao sa prijašnjeg 2.0-litrenog atmosferca na 1.6-litreni četverocilindrični turbo motor koji ima istu izlaznu snagu, više okretnog momenta i manje emisija CO2.

BMW je nedavno predstavio seriju 1 s novim 1.5-litrenim trocilindričnim turbo motorom koji dostavlja 180 KS i 270 Nm. Industrija je taj korak ocijenila vrlo hrabrim obzirom da niti jedan proizvođač luksuznih automobila nije pokušao primijeniti 3-cilindrični motor, gotovo kao da je to svojevrsno bogohuljenje.

Proizvođači su se opirali ugradnji 3-cilindričnih motora zbog toga što nisu tako glatko dostavljali snagu kao 4-cilindrični motori te su usto i bili glasniji. BMW im je svima pokazao da su u krivu jer se njihov motor pokazao sposobnim za glatko dostavljanje snage te istovremeno pruža nevjerojatne performanse uz pristojnu potrošnju goriva. BMW sada razmatra ugradnju tog istog motora u početne modele serije 3 ne bi li povećao udio korištenja ovih motora te promovirao nižu potrošnju goriva kod većeg broja svojih modela.

FIAT je uveo izvrstan TwinAir 0.9-litreni turbo motor koji ispušta sasvim pristojan zvuk kakvog motocikla ali je istovremeno uglađen i dovoljno snažan da podnese i duža putovanja. FIAT je uveo i 1.4-litreni MultiAir motor s izlaznom snagom od 120 do 170 KS pri čemu potonji pogoni vrući Alfa Romeo Mito QV kao i Giuliettu koja se posebno dobro snašla s ovim motorom. Naime, Giulietta s 1.4-litrenim MultiAir motorom nudi gotovo sportske hatchbackovske vozne karakteristike uz vrlo razumnu potrošnju od 5.8 l/100km uz ubrzanje do 100 km/h za samo 7.8 sekundi.

►►►   Pregled novih tehnologija i zanimljivosti u 2012. godini

Ford nas je sve oduševio agregatom zapremine 1.0-litre i 3 cilindra koji dostavlja 100 ili 125 KS. Taj je agregat 2012. godine proglašen ukupno najboljim motorom godine.

Prema istraživanjima konzultantske firme Frost & Sullivan, gotovo 70 posto svih dizelskih motora do 2018. godine će imati zapremninu od 1.3 do 2.2 litre, pri čemu će skupina motora zapremnine od 1.8 do 2.2 biti najviše zastupljena. Nadalje, gotovo 60 posto svih benzinskih motora moglo bi smanjiti zapremninu na brojke između 1.0 i 1.4 litre pri čemu će u ovom slučaju najveći udio činiti motori zapremnine od 1.0 do 1.2 litre.

Proizvođači automobila snažno su motivirani na uvođenje trenda downsizinga motora prije svega radi sve oštrijih regulativa, oporezivanja ali i drugih tipova poticaja za smanjenje emisija CO2, čime se i krajnje kupce potiče na kupovanje automobila koji su manji zagađivači.

U Njemačkoj, na primjer, kupci vozila koja ispuštaju manje od 110 g/km CO2 oslobođeni su plaćanja poreza prilikom registracije automobila. U Ujedinjenom Kraljevstvu, granica za izuzeće od plaćanja poreza iznosi 100 g/km CO2 a vlasnici vozila s emisijom CO2 ispod te granice ne moraju plaćati posebnu novčanu naknadu za ulazak u centar Londona.

U Španjolskoj se pak država odriče poreznih davanja za automobile koji ispuštaju manje od 120 g/km CO2 dok je u SAD-u slučaj da će prema novim standardima za emisije CO2 proizvođači morati postići prosječnu potrošnju od 8.3 l/100km do 2016. i 4.3 l/100km do 2025. na razini cijele proizvodne flote.

U Europi je situacija takva da će se do 2020. godine postojeći poticaji pretočiti u zakonske regulative. Europska komisija tako planira do 2020. postaviti granicu za emisije CO2 od 95 g/km.

Svaki pravi ljubitelj vožnje reći će da se trendom downsizinga gubi karakter velikih atmosferskih motora. Međutim, ako stvarno dođe do toga da moramo birati između manjeg turbaka ili potpuno električnog automobila, mislim da će većina na kraju vrlo rado odabrati i manji turbo dok stvarno jednog dana više nećemo imati niti to.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.