Ivana Petrović
Ivana Petrović Foto: DNEVNIK.hr

Novinarka, komentatorica i urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović otkrila nam je hoće li rezultati predstojećih predsjedničkih izbora u SAD-u utjecati na odnose s Hrvatskom te koje su glavne mane i prednosti Donalda Trumpa i Joea Bidena.


Pred nama su jedni od najneizvjesnijih izbora za predsjednika SAD-a. Republikanac Donald Trump i njegov izazivač Joe Biden 3. studenog će odmjeriti snage, no zbog velikog broja birača koji su se odlučili glasati poštom, rezultati izbora možda će se dugo čekati.

Pet dana prije izbora, ankete pokazuju da Biden ima čvrstu prednost, no njegove šanse ne izgledaju tako uvjerljivo u "prevrtljivim" državama, tzv. swing statesu kojima glasovi mogu otići na bilo koju stranu i odlučiti o stanaru Bijele kuće.

U svakom slučaju čeka nas uzbudljiva izborna noć, a sve najvažnije informacije iz minute u minutu moći ćete pratiti na portalu DNEVNIK.hr te u programu Nove TV.

Ususret izborima razgovarali smo s dugogodišnjom novinarkom, komentatoricom i urednicom vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivanom Petrović koja nam je otkrila koje su glavne prednosti i mane kandidata, kako vidi kampanju te što nas čeka u programu Nove TV.

Iza tebe su godine praćenja vanjske politike te mnogi odrađeni američki izbori. Čini se da američko društvo nikad nije bilo ovoliko podijeljeno. Po čemu su ovi izbori posebni?

Američko društvo dijeli se za svake velike gospodarske krize. Jednako je bilo podijeljeno i za vrijeme zadnje recesije prije desetak godina kad su mnogi Amerikanci zbog propasti industrija i gubitka radnih mjesta ostali bez prihoda, a mnogi i bez domova jer više nisu bili u mogućnosti plaćati hipotekarne kredite.

Ta situacija je i iznjedrila Donalda Trumpa koji je prošlu kampanju započeo kao zaštitnik obespravljenih, što u biti nije. Ovi izbori su posebni samo po tome što se odvijaju u vremenu pandemije sa svim posljedicama koje ona nosi. Ne slažem s ocjenom da su ''povijesni''. Da bi nešto bilo povijesno, treba postojati univerzalan stav konsenzus o potrebi radikalnog zaokreta. To za ove američke izbore nije slučaj. Za lijeve liberale oni su povijesni jer u njima vide priliku da maknu Trumpa koji im ide na živce. Za konzervativce su pak povijesni zato jer im je u percepciji Trump kao jamstvo očuvanja njihovih vrijednosti koje smatraju ugroženima. Jednako razmišljaju ne samo Amerikanci, već i lijevi liberali i konzervativci u cijelom zapadnom svijetu.

U tom smislu američki izbori su uvijek snažna paradigma za cijeli zapadni svijet. U trenutku u kojem živimo, ispada da i Amerika i Europa više ne mogu živjeti u normalnom demokratskom suživotu konzervativne i lijevo liberalne političke misli. Ako je to doista tako, a ne samo dojam, onda smo na rubu smrti demokracije.

Koje bi prednosti i mane predsjedničkih kandidata izdvojila?

Trump je neusporedivo vitalniji od Bidena. Prednost mu je što je dosta napravio na unutarnjem planu - smanjio je poreze korporacijama kako bi im olakšao biznis, a onima koji su proizvodnju preselili u Kinu zaprijetio je ogromnim porezima ukoliko je ne vrate doma, što su potom i učinili. Izmjenom zakona ukinuo je enormne robije koje su po zakonu iz 1994. dobivali Afroamerikanci za krijumčarenje lakih droga, a nezaposlenost afroameričke zajednice nije bila nikad manja nego u ovome mandatu.

Ipak ako je suditi po čelnim ljudima pokreta „Black Voters Mattter“,-  stav te zajednice prema Trumpu je izrazito negativan. Trumpova mana je, naime što loše komunicira ono što je dobro napravio. U tome je nejasan i uvijek s oštricom na rubu skandala.

Biden je pak karijerni političar -  dugogodišnji kongresnik pa senator, a bio je i podpredsjednik Baracku Obami. Zagovarao je oko 30 ratova, prakticirajući je katolik kojem je nadbiskup Dolan zbog stava o pobačaju bio zabranio pričest.

Bidena se mi sjećamo po dobrom - kao političara koji se 1991. jasno suprotstavio stavu Georgea Busha starijeg i Miloševića nazvao ratnim zločincem. Njegova prednost je što mu kampanja nije raspršena na sto strana kao one Hillary Clinton na zadnjim izborima. Fokusiran je na koronakrizu i pandemiju i kao američki, ali i kao multilateralni problem i to je njegova ekipa dobro osmislila. Nedostatak mu je definitivno manjak koncentracije zbog njegove životne dobi. Demokrati su duboko rascijepljeni i podijeljeni i Biden je zapravo po meni kompromisno rješenje - netko koga mogu prihvatiti i ljudi iz centra kao i oni iz radikalnijeg krila te stranke.

Kako bi ocijenila ovogodišnju kampanju? Za kakvu su se taktiku opredijelili kandidati i kako ocjenjuješ nastupe na debatama?

Isprva taktiku kaosa pa je u tom smislu i prva debata bila show bez ikakve misli ili neke epohalne izjave. Na posljednjoj su i Trump i Biden pokazali da kandidati mogu biti i pristojni i civilizirani, iako mislim da izbore neće rješavati debate. Ankete su prilično nevjerodostojne kao što su bile i na zadnjim izborima. Nevjerojatno mi je bilo pročitati da je u Teksasu Biden u prednosti. To jednostavno nije moguće. U Teksasu republikanac po defaultu ima prednost jer ta savezna država živi od naftnoga biznisa.

Koliko će pandemija koronavirusa i Trumpovo upravljanje koronakrizom utjecati na rezultate izbora?

Pandemija je središnja stvar oko koje će se vrtjeti odluka ovih izbora. Da je ovo kraj 2019. kladila bih se odmah u Trumpovu pobjedu, ovako ovisi kako će birači procijeniti i hoće li i na koji način vrednovati njegovo lutanje na početku epidemije.

Hoće li i kako rezultati utjecati na odnose SAD-a i Hrvatske?

Što se tiče odnosa Hrvatske i SAD-a, njih bi ocijenila osrednjima. Malo koja vlada do sada je u odnosu na rezultate američkih izbora imala strategiju ili anticipirala na koji način će se interes Hrvatske uklopiti s kursom vanjske politike Bijele Kuće. Sastanak na vrhu Trump-Grabar Kitarović u Varšavi pije tri godine za nas je bio središnji događaj u Trumpovu mandatu, ali slabo je iskorišten kao platforma za follow up hrvatsko-američkih odnosa.

U srijedu, 4. studenog, Dnevnik Nove TV donosi sveobuhvatnu analizu rezultata američkih izbora te njihovog utjecaja na Hrvatsku, Europsku uniju i međunarodnu zajednicu. Uz Ivanu Petrović, novinarku, komentatoricu i urednicu vanjske politike informativnog programa Nove TV, u studiju će o ovoj temi govoriti i Marijana Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i Srgjan Kerim, bivši predsjedatelj Opće skupštine UN-a.

Dnevnik Nove TV donosi i reakcije na rezultate izbora iz Hrvatske i svijeta te razgovor s Hrvatima koji žive u SAD-u o dojmovima i atmosferi u zemlji koja je odabrala novog predsjednika.