Sever nije impresioniran novim proračunom i kaže: "Bog je prvo sebi bradu stvorio, a narodu što ostane"

Neki će umirovljenici dobiti oko 40 kuna veću mirovinu, a saborski umirovljenik i do 500 kuna. Fer posao?

Pročitajte i ovo Krešimir Sever Plaća za prosinac bila je 3 posto niža od one za studeni: "Od tih pomaka uvijek najviše koristi imaju poslodavci. Tu se netko debelo bogati" Sindikati pripremaju prosvjed "Mi smo dosljedni, za razliku od njih koji raspoloženje mijenjaju po tome jesu li u oporbi ili su na vlasti"

Narod kaže da je Bog prvo sebi bradu stvorio, tako i u ovom slučaju, najprije se pobrinu za sebe, a narodu što ostane. Nije to ništa novo. Uvijek se barata nekim velikim brojkama koje bi valjda trebale fascinirati građane, pa s te strane kažu da će toliko ukupno porasti mirovine i plaće. No, kad se pogleda pojedinačno vidi se da je to prava mizerija. Danas većina umirovljenika jedva sklapa kraj s krajem i bez ozbiljnog povećanja oni tako ne mogu živjeti. Razbacivanje tim velikim brojkama na pojedincima to doista vrlo malo znači.

Što sa zaposlenima u javnom i državnom sektoru, jesu li tu sindikati zadovoljni? Ipak je tu povećanje od gotovo 1,5 milijardi kuna.

To povećanje ovako u krupno stvarno izgleda puno. Međutim, kad se gleda pojedinačno to je tek minimalno povećanje kod pojedinaca koji imaju male plaće s kojima se ne da živjeti. Kad se gleda struktura tog duga, da se iz državnog proračuna mora izdašno krpati mirovinski i zdravstveni sustav, ne gleda se ona druga strana, da će najveći lijek za krpanje tih sustava biti povećanje plaća i zaposlenosti. Jer što više rastu plaće bit će veće izdvajanje za jedan i drugi sustav, pa će manje trebati izdvajati za to iz državnog proračuna. Ali država očito nema niti snage niti volje za to, a nemaju ni privatni poslodavci koji se ugledaju na državu, iako prostora za povećanje ima.

S jedne se strane povećavaju rodiljne naknade, a s druge se smanjuje iznos za doplatak za djecu. Kada će prihod hrvatskog radnika rasti proporcionalno troškovima života?

Ona bi trebala odavno krenuti rasti puno izdašnije. Svi su pokazatelji vrlo jasno govorili da je rast proizvodnosti u Hrvatskoj tijekom razdoblja krize bio izdašniji za razliku od rasta plaća. Dapače, plaće su stagnirale, čak su bilježile negativan rast u bruto iznosu, dok je tek neto iznos oko dva posto rastao. Ali kome? Onima koji su inače imali najveća primanja. Oni s malim primanjima dobili su ili išta ili ništa. Slično je kad je riječ o demografiji i populacijskoj politici. Vlada će se busati u prsa da su izdvojili nešto, i dobro je da jesu, ali apsolutno nedovoljno. Zaboravljaju da glavni razlog iseljavanja iz Hrvatske nije nezaposlenost nego niske plaće, a nakon toga nesigurni oblici rada. Nama svake godine iz Hrvatske iseli dva posto stanovništva. Osamdesetak tisuća ljudi napušta Hrvatsku svake godine. To je brojka koja bi itekako trebala zabrinuti svaku vlast. U ovom proračunu je trebalo naći puno više sredstava upravo za tu pronatalitetnu populacijsku politiku. Ne jednokratnim mjerama.

Kako i odakle?

U krajnjoj liniji čak i povećanim zaduživanjem. Primjerice, Japan 2015. ima opći dug 230 posto BDP-a. Njegov državni deficit je tada iznosio 3,5 posto. Amerika 2016. skoro 130 posto BDP-a, deficit im je bio 4,2 posto. I to ih ne smeta da bilježe itekako značajne stope rasta i da je građanima dobro. Pitanje je i strukture duga. Vrlo je jasno iz ovog proračuna da se ne namjerava smanjiti PDV, što bi bilo itekako potrebno za pojedina područja. Nema povećanja plaća ni značajnijeg povećanja mirovina. Samo ćemo se dičiti brojkama koje se prvenstveno natežu u pravcu da se stvore preduvjeti uvođenja eura, tako kako je planirala država, iako nije sve u brojkama i u natezanju brojki tako da se ispune uvjeti.

Iz svega što govorite očito je da ste nezadovoljni radom ove Vlade. No, u javnosti se stječe dojam da su se sindikati primirili. Nema velikih prosvjeda, štrajkova, kao da su svi zadovoljni.

Nije ga bilo niti prostora za naći zbog toga što nas tek čekaju razgovori oko mirovinske reforme, nagodinu nas čekaju razgovori oko reforme sustava rada. Vidimo da i MMF gura nekakve nove fleksibilizacije toga sustava. Mogu vrlo odgovorno reći da sindikati više neće trpjeti niti korak unatrag kad je riječ o reformi sustava rada, daljnjoj fleksibilizaciji. Mirovinski sustav isto tako ne, zdravstvo također. Sutra nas čeka prvi razgovor oko minimalne plaće. Ako tu ne bude ozbiljnih rezultata nama neće preostati drugo nego sa ceste tražiti potporu građana, jer više prostora za daljnji uzmak nema. Jedino što želim vjerovati da građani neće podleći ovoj logici velikih brojki kojima ih se pokušava fascinirati, nego da će svatko pogledati kod sebe. Svaki umirovljenik i svaki zaposleni koliko ima novca. I da se vrlo jasno pošalje poruka i privatnim poslodavcima. Da, imaju prostora za povećanje i minimalne i svih ostalih plaća. To je jedini način da se u ovoj državi krene naprijed, a država tu treba prednjačiti svojim primjerom.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr