Studija je posljednja u nizu istraživanja koja pokazuju da je mozak ljudi koji pate od depresije strukturno drukčiji od mozga ljudi koji ne pate od tog poremećaja.
Pročitajte i ovo
Prema časopisu Biological Psychiatry, znanstvenici Medicinskog centra Southwestern Teksaškog sveučilišta proučavali su gen za serotoninski transporter, koji regulira aktivnost serotonina u mozgu, a dolazi u dvije verzije, kraćoj (SERT-s) i dužoj (SERT-l).
Kod ljudi s dva kraća gena SERT-s primijećeno je da su im pulvinari, dijelovi mozga koji obrađuju negativne emocije, 20 posto veći te da imaju 20 posto više živčanih stanica nego kod ljudi s jednim ili dva duga SERT-l gena.
Gen također utječe na serotonin, neurotransmiter koji regulira raspoloženje, tvrde znanstvenici koji svoje zaključke temelje na proučavanju mozgova 49 ljudi.
Gen je serotoninski transporter koji vraća serotonin u moždane stanice kada ga one otpuste. Lijekovi protiv depresije usporavaju taj proces kako bi serotonin moždanim stanicama bio dulje na raspolaganju.
Depresija je česta bolest današnjice i prema Svjetskog zdravstvenoj organizaciji (WHO) pogađa 121 milijun ljudi u svijetu. Samo u Sjedinjenim Država s tom se bolesti bori 21 milijuna ljudi ili 9,5 posto stanovništva.
Slična istraživanja pokazala su također da su kod ljudi koji imaju kratki gen SERT-s manji i neki drugi dijelovi mozga.
Znanstvenici procjenjuju da oko 17 posto populacije ima dvije kopije SERT-s gena. Ti ljudi su osjetljiviji na emocionalne podražaje i skloniji depresiji od ljudi koji imaju jedan SERT-s gen ili ga uopće nemaju.
-
Liječnici poslali porukuNamnožilo se mnogo opasnih zmija, mještani su zabrinuti: "Stvarno su velike. Radije bih naletio na vepra ili leoparda nego na nju"
-
Obrecnuo se i na oporbuPlenković: "Uputio sam prijedlog Milanoviću..."
-
Čudna matematikaDodik zgrozio izjavom: "5 milijardi ljudi neće biti za rezoluciju o genocidu u Srebrenici"
