Pokušat ćemo predstaviti njihov pravi smisao, jer pravilna interpretacija tih pojmova je ključ do razumijevanja kako znanost funkcionira u osnovi.
Pročitajte i ovo
Javnost često nije niti svjesna da krivo interpretira najosnovnije pojmove u znanosti, a kad se to događa, nastaje velik raskorak u razumijevanju i komunikaciji. Za nepoznavanje tehničkih pojamova u znanosti, kriva je zapravo samo jedna instanca.
>> U koje grane znanosti bi Hrvatska trebala više ulagati?
'Riječ 'teorija' je tehnički znanstveni pojam. Činjenica da mnogi ljudi nepravilno razumiju njezino značenje, ne znači da bi je trebali prestati koristiti. To znači da nam treba bolja znanstvena edukacija', ističe Michael Fayer, kemičar sa Sveučilišta Stanford u SAD-u.
U pregledu koji slijedi, donosimo sedam pojmova u znanosti, koje se često krivo interpretiraju.
1. Hipoteza
Javnost vrlo često na krivi način koristi ovu riječ, baš kao i riječi teorija ili zakon, a to ide do te mjere da bi je i sami znanstvenici, kako smatra fizičar Rhett Allain, sa Sveučilišta Jugoistočna Louisiana, za Live Science, jednostavno trebali prestati korisititi.
'U ovom trenutku mislim da nije vrijedno čuvati te pojmove. Ako sad bilo koga pitate što je to hipoteza, odmah ćete dobiti odgovor 'učena procjena'', rekao je Allain za Live Science.
Što je onda hipoteza, jednostavno rečeno? Hipoteza je predloženo objašnjenje za nešto što se u stvarnosti može i testirati.
2. Samo teorija?
Kad se želi nadviti sjenu sumnje nad nešto, onda se koristi formulacija - 'pa to je samo teorija'. Istu stvar rade krugovi koji niječu problem klimatskih promijena na Zemlji i njihov utjecaj na globalnoj razini.
'Ispada kao da to nije istina, jer se radi samo o teoriji', pojašnjava Allain. To se događa unatoč činjenici da pregršt dokaza podupire, i čovjekom uzrokovane klimatske promjene, i Darwinovu teoriju evolucije.
Gdje je onda raskorak? Riječ teorija, kako se ispostavlja, ima bitno drugačije značenje u jeziku laika, nego u što je njezino značenje u znanosti.
Znanstvena teorija je objašnjenje nekog aspekta prirodnog svijeta koje je potkrijepljeno opetovanim eksperimentima ili testiranjima. No za običnog čovjeka, teorija je samo ideja koja živi u nečijoj glavi, prije nego objašnjenje koje ima korijenje u eksperimetima i testiranju.
3. Model
Navedeni pojam ima doista različito značenje u svakodnevnom žargonu nasuprot znanstvenog žargona. U svakodnevnom žargonu modelom nazivamo i asociramo osobe kojima je modna pista radno mjesto, ali ima i druga, neznanstvena značenja, poput modela automobila i slično.
Slično je i u znanosti, što se značenja tiče, jer klimatski i matematički modeli nisu ista stvar. Antropolog John Hawks, sa Sveučilišta Wisconsin-Madison u SAD-u ističe kako i sami znanstvenici koriste taj pojam različito jedni od drugih. 'Mislim da riječ 'model' ne poboljšava razumijevanje. Trenutno ima prividno čvrstu osnovu u fizici, zbog Standardnog modela. Za usporedbu, u genetici i evoluciji, 'modeli' se koriste na posve drugačiji način', ističe Hawks.
Prema riječničkoj definiciji, model u znanosti predstavlja šematski opis sustava, teorije ili fenomena koji objašnjava svoja poznata ili zaključena svojstva i koji se može koristiti za daljnje proučavanje njegovih karakteristika. To je u pravilu pojednostavljen prikaz sustava ili fenomena u znanosti ili ekonomiji.
4. Skeptik
Kad ljudi ne prihvaćaju utemeljene teorije, poput klimatskih promjena, onda mediji te ljude nazivaju skepticima, što često zapravo nije zasluženo.
'Jednostavno nijekanje mainstream znanosti bazirano na površnim, krivim i često interesom potaknutim kritikama znanosti, uopće nije skepticizam. To je kontriranje ili zabluda', smatra Michael Mann, klimatski znanstvenik sa Državnog sveučilišta Pennsylvania.
Pravi skeptici su zapravo otvoreni prema znanstvenim dokazima i voljni su ih dobro proučiti. 'Svi bi znanstvenici trebali biti skeptici. Pravi skepticizam je, kako je to opisao Carl Sagan, auto-korektivni mehanizam znanosti', zaključio je Mann.
5. Priroda vs. odhranjivanje
Ova se fraza koristi kako bi se radikalno pojednostavio zapravo vrlo kompliciran proces, a to ujedno zadaje znanstvenicima glavobolje. 'To je nešto čemu se moderni evolucionisti dodvoravaju', ističe Dan Kruger, evolucijski biolog sa Sveučilišta Michigan, za LiveScience.
Geni mogu utjecati na ljudska bića, ali isto tako to mogu i epigenetičke promijene. Te promijene utječu na to koji geni će se aktivirati i obje su nasljedne i na njih okolina lako utječe. Okolinu koja oblikuje ljudsko ponašanje može predstavljati puno stvari, od kemikalija kojima je izložen fetus u maternici do sredine u kojoj je osoba odrastala, kao i hrane koju je jela kao dijete. Svi ti faktori međusobno se isprepliću na vrlo neuredan i nepredvidiv način, ističe Kruger.
6. Značajno
Još jedna riječ koja znanstvenike dovodi na rub živaca. 'To je jedna golema riječ 'navlakuša'. Znači li ona statistički značajno ili jednostavno da je nešto važno?', fundamentalno je pitanje koje postavlja Michael O'Brien, dekan Sveučilišta znanosti i umjetnosti u Missouriju.
U statistici, nešto postaje značajno ako na promijene ne utječe puka slučajnost. No to se ne može baš prevesti u razumne razlike kod određivanja simptoma glavobolje ili kod određivanja IQ-a.
7. Prirodno
Naravno, i ova riječ se krivo interpretira kad je znanost predstavlja javnosti. Ona je postala sinonim za biti pun vrlina, zdrav ili jednostavno dobar. No, nije sve što je umjetno štetno za ljude, baš kao što nije sve prirodno automatski i zdravo za čovjeka.
Kruger je krajnje brutalan u pojašnjenju netom rečenog. 'Uranij je prirodan, no ako unesete dovoljnu količinu u sebe, umrijet ćete', komentira on.
Riječ 'organski' je blizanka riječi 'prirodno' te i ona ima problematično tumačenje. Dok ona za znanstvenike jednostavno znači 'na bazi ugljika', taj se termin danas koristi za ekološki čiste proizvode te vrhunsku robu.
Tko je kriv?
Večina znanstvenika se slaže u jednom - pravi problem nije krivo tumačenje navedenih riječi, već nedostatak rigorozne znanstvene edukacije tijekom osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja. Kao rezultat toga, javnost ne razumije kako se zapravo formiraju znanstvena objašnjenja, kako se testiraju i u konačnici, kako se i prihvaćaju. To je proces koji zahtjeva razumijevanje upravo navedenih pojmova, kako ne bi dolazilo do šuma u komunikaciji i krivih zaključaka.
Kruger ističe i drugu mogućnost, a ta je da se ljudski mozak jednostavno nije dovoljno razvio da intuitivno razumije ključne znanstvene koncepte, poput hipoteze ili teorije.
Ono što ljudi najčešće koriste kod interpretaciju tih riječi su takozvani mentalni prečaci, ali samo zato da bi lakše posložili čitavu kakofoniju informacija kojima ih se bombardira na svakodnevnoj razini.
Umjesto da se stvari shvaćaju po binarnom principu, ili je nešto istina, ili nije, znanost treba gledati kao na nešto kontinuirano i beskonačno. 'Mi zapravo kontinuirano nadograđujemo naše razumijevanje', zaključio je Kruger.
Stoga, idući put kad čujete da se pojavila znanstvena teorija, da netko ima hipotezu, da je netko kritizirao nešto i slično, možda vam upravo nešto iz ovih objašnjenja pomogne da shvatite o čemu se radi.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
