Posljednjih je godina Norveška (a i Oslo), uložila velike napore (i nemalu količinu novca) za prelazak na čišće i zelenije načine života. Usredotočili su se na industrije koje su ekološki prihvatljive, čiste i inovativne. U samo nekoliko godina Norveška je izmijenila i promijenila svoj način života i pokazala da, kad za nešto ima dovoljno volje (i političke i one među građanima), ima i načina.
Činjenica da je Oslo proglašen zelenom prijestolnicom Europe za 2019. samo je još jedno priznanje za to da rade izvrstan posao u smanjenju emisije CO2 u gradu, ali i da grabe velikim koracima prema održivom životu u urbanim sredinama.
No zašto je Oslo proglašen zelenom prijestolnicom? Zbog cijelog niza razloga, a možemo istaknuti nekoliko najvažnijih.
70 posto putovanja u Oslu obavlja se pješke, biciklom ili javnim prijevozom
Grad je izgradio kilometre biciklističkih staza, poticao stanovnike da svoje automobile zamijene biciklima, a čak je i sufinancirao kupovinu teretnih električnih bicikala (onih kojima se mogu prevoziti i djeca u posebnim sjedalima, odnosno veći predmeti u posebnim prikolicama). To je rezultiralo ne samo čišćim zrakom u gradu i manjim brojem automobila na cestama već i zdravijim stanovnicima koji vole boraviti na otvorenome.
Gotovo 70 posto putovanja u Oslu obavlja se pješke, biciklom ili javnim prijevozom. Većina je gradskih autobusa na električni pogon (planiraju ih imati ukupno 76 do kraja 2019.), a oni koji koriste klasično gorivo zapravo voze na biodizel napravljen od recikliranog jestivog ulja i recikliranog kanalizacijskog otpada. Da, autobusi u Oslu voze na izmet.
60 posto novih automobila je ili električno ili hibridno
S druge strane, oni koji i dalje koriste automobile većinom posjeduju električne ili hibridne automobile. Gotovo 60 posto novih automobila je ili električno ili hibridno. To je ujedno rezultiralo i nestankom benzinskih postaja po gradu. One nisu ugašene ili srušene, već su postale “energetske postaje”, mjesta koja umjesto klasičnih fosilnih goriva nude biodizel i superbrze punjače.
Godinama je Oslo bio jedna od glavnih luka u kojoj je bila razvijena teška industrija. U jednom trenutku u fjordu koji se prostire ispred grada više nije bilo ni morskih biljaka ni životinja. No grad je “očistio” luku i uklonio tešku industriju. Tako je sada fjord toliko čist da se ljudi u njemu kupaju tijekom ljeta, a vraćaju se i morske životinje.
Najvažnija komponenta – recikliranje
No možda jedan od najvažnijih komponenti zelenog dijela Osla jest recikliranje. Njegovi stanovnici razdvajaju smeće kako bi se vrijedne sirovine lakše reciklirale. Sve se odvozi u postrojenje za reciklažu. Ono što je iskoristivo odvaja se i reciklira, a ono što preostane spaljuje se u spalionici koja tu energiju iskorištava za grijanje grada.
I sve to stanovnicima Osla nije dovoljno. Žele još više smanjiti emisiju CO2 u svome gradu. Tako su prije dvije godine pokrenuli pilot-program kojim žele smanjiti emisiju CO2 iz spalionice. Uložili su milijune kruna u razvoj novog sustava i nadaju se da će biti potpuno funkcionalan do 2023. Godine. Njihova je filozofija jednostavna - ako upali, ne samo da će smanjiti svoj utjecaj na okoliš, već će isti sustav moći prodati diljem Europe, gdje se nalazi oko 400 takvih spalionica. Ne samo da će spasiti okoliš, već će pri tome i zaraditi.
Norveška vlada u tome ih svesrdno podržava. Tako su se obvezali da će do 2020. smanjiti emisiju CO2 za 36 %, a do 2030. za 95 %. Ambiciozan plan koji, kako sad stvari stoje, mogu bez većih problema ostvariti.
Kritičari i skeptici reći će da nije problem ostvariti takve “zelene” planove uz godišnji budžet grada koji iznosi čak 17 milijardi kruna (13,2 milijarde kuna). No u Oslu su u ostvarivanje zelenog plana uključeni svi - od djece u školama (za koje kažu kako su najbolji ambasadori), preko gradskih četvrti koje provode lokalne akcije, pa sve do gradske uprave, koja je spremna svoje znanje i iskustvo podijeliti sa svima koji žele slušati i učiti.
Tako će Oslo 2019. iskoristiti za organizaciju više od 300 različitih aktivnosti, brojnih međunarodnih konferencija na kojima žele promovirati održivo upravljanje gradovima, prometom i ekonomijom, ali i ponuditi drugim predstavnicima gradova studijsko putovanje da iz prve ruke iskuse zeleni Oslo.
S obzirom na to da Hrvatska ima ozbiljnih problema s reciklažom, odvajanjem otpada i općenito ispunjavanjem zelenih ciljeva, možda ne bi bilo loše da se ugledamo na Norvežane i naučimo nešto od njih.
Urednica portala Zimo.hr Martina Čizmić i dobitnica nagrade Božo Težak za ICT novinara godine 2018. trenutno se nalazi u Olsu na Oslo Innovation Weeku gdje su glavne teme inovacija, održivi razvoj, blockchain i VR/AR tehnologija.
-
Teško je ostati prisebanEmotivni trenutak u Dnevniku Nove TV: Drhtavi glas i suze naših voditelja
-
dio zemlje u crvenomUpaljen meteoalarm u cijeloj zemlji: Već u noći dolazi pogoršanje, pogledajte gdje će biti najgore
-
emotivna izvedbaDa se naježiš: Djevojčica iz doma otpjevala Tebi majko misli lete
