Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Porast u doba pandemije

S poremećajima prehrane susreću se sve mlađa djeca: "Nije riječ o hrani, već o emocijama, nesigurnostima i niskom samopouzdanju"

Aktualno Galerija Mjerenje struka, ilustracija Mjerenje struka, ilustracija Foto: Dnevnik Nove TV Priprema doručka, ilustracija Priprema doručka, ilustracija Foto: DNEVNIK.hr Pretilost, ilustracija (Foto: Getty Images) Pretilost, ilustracija (Foto: Getty Images) Foto: Getty Images +0 Ilustracija (Foto: Getty Images) Galerija 1/4 >>
Sve mlađa djeca trude se približiti idealima koje vide na internetu. No, problem nastaje kada fizički izgled postane imperativ.

Nutricionistica Maja Žanko ističe kako je 25 posto mladih djevojčica od 10-11 godina prestravljeno time da će postati debelo. Alarmantan podatak: u posljednje vrijeme s poremećajima hranjenja susreću se sve mlađa djeca. ''Dječica upijaju da je ideal samo jedna vrsta tijela i samo one koje su građene tako i tako su uspješne'', rekla je Žanko.

Pod krinkom brige za zdravlje dođe i do drugih ekstrema, kaže specijalistica dječje medicine Dina Petričević. ''S jedne strane imamo debljinu, a s druge poremećaje prehrane i nisku tjelesnu težinu što nismo ni viđali toliko koliko danas u vrijeme pandemije'', istaknula je Petričević.

Da djevojčice koje su inače rizične za razvoj poremećaja hranjenja u takvim okolnostima više razvijaju anoreksiju i bulimiju, pojasnila je Jelena Balabanić Mavrović, voditeljica centra za poremećaje hranjenja BEA. Osim anoreksije i bulimije, u poremećaje hranjenja spada i kompulzivno prejedanje. ''Nije riječ o hrani, riječ je o emocijama, nesigurnostima, niskom samopouzdanju'', apostrofirala je Mavrović.

Pročitajte i ovo mag.nutr. Mirja Zupčić Zvijezda donosi Prevencije bolesti i briga o okolišu: Nutricionistica objašnjava zašto se trebamo okrenuti prehrani temeljenoj na biljnim izvorima

Pročitajte i ovo Doručak Većina misli suprotno 7 najgorih namirnica koje često jedemo za doručak

Znakovi za uzbunu mogu biti: izbjegavanje određene hrane, provođenje puno vremena sami u sobi, opsesivno vježbanje, pretjerano vaganje hrane i brojanje kalorija, odlazak u kupaonicu nakon obroka...

Proces liječenja je dugotrajan - između četiri i šest godina. Nezdrav odnos prema tijelu nastoji se promijeniti i psihoterapijom pokretom i plesom. Važno je da roditelji djeci pokažu, kaže psioterapeutkinja Tončica Šiškov, da nije nužno da dijete odgovara nekim propisanim standardima izgleda da bi bilo vrijedno i voljeno. Stručnjaci apeliraju: primijetite li promjene u ponašanju svog djeteta - potražite stručnu pomoć.
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene