Zašto je država pristala na to da izgubi novac građana i što radi često prozivana hrvatska agencija? ''Ovo je čisti lopovluk''

Mali dioničari velike tvrtke Dalekovod tvrde da su izigrani. Naime, ta tvrtka poslovala je s dobitkom, ali imala je i dugove, pa je uprava objavila dokapitalizaciju. U tom procesu sto dionica postaje jedna. Mali dioničari ostali su bez svojeg novca, ali ne samo oni.

Bez novca su ostali i obvezni mirovinski fondovi, ali i država, koja je putem fonda gospodarske suradnje uložila u tu tvrtku. Radi se o 50 milijuna kuna našeg novca. 

Malim dioničarima nije jasno kako je moguće da su se svi nabrojani odrekli svojeg uloženog kapitala. Pod kojim uvjetima će se dokapitalizacija dogoditi, nisu znali, a trebali su prema zakonu. Utvrdila je to i HANFA i upućuje pisanu packu, a tek kasnije i prekršajnu prijavu.

A baš ovih dana otkriveno je kako su sami zaposlenici HANFA-e trgovali vrijednosnim papirima. Jesu li bili u sukobu interesa? Dakle, sama agencija nije nadzirala ni vlastite djelatnike, a trebala bi tržište? Ima li onda pomoći nama, pitaju se mali dioničari.

100 dionica pretvorili u jednu 

Mali dioničar Dalekovoda Vitomir Kljajić tvrdi da se ovdje radi o čistom lopovluku. "Ovo je lopovluk. Ovo je čisti lopovluk. Osjećamo se prevareno, izigrano, pokradeno", napominje. 

Ono što im se dogodilo mali dioničari pokušali su objasniti na najjednostavniji način. "Dolazi do izvlaštenja malih dioničara u smislu da se 100 dionica pretvara u jednu", pojašnjava Darijan Grubišić. 

Nisu izgubili novac samo oni. Vlada je putem HBOR-a uložila novac. Mirovinski fondovi. Svi oni barataju zapravo našim novcem. Ipak, složili su se s odlukom po kojoj će izgubiti uloženo.

"Pa meni je to fascinantno da netko pristane izgubiti 150 milijuna kuna ovako, da država pristane izgubiti 50 milijuna kuna ovako, da mirovinci izgube 20, 30, 50 milijuna kuna ovako, da se nama uzme, ne znam, 20 milijuna kuna. Znači, pojeo vuk magare i nikom ništa", kaže mali dioničar Dalekovoda Ivan Đumlija.

U cijelom tom postupku HANFA je utvrdila nepravilnosti, ali mali dioničari kažu da se opet nikome ništa nije dogodilo.

Mali dioničari ostali bez uloga, zakinuti za informacije

Mali dioničari u tvrtki Dalekovod ostali su bez 99 posto svog uloga, tvrde, zakinuti za informacije koje bi bile presudne za odlučivanje što će sa svojim kapitalom u toj tvrtki. Napominju da nisu imali saznanja kojima bi naslutili financijske probleme. 

Tvrtka je bila u predstečajnoj nagodbi od 2013. godine. No, ispunjavala je obveze iz nagodbe, tvrde mali dioničari. Cijelo to vrijeme iz Dalekovoda dolaze informacije o poslovnim uspjesima, novim ugovorima. Poslovali su s dobiti iako imaju i dugove.
No, u veljači 2021. Uprava Dalekovoda objavljuje kako traži partnera za dokapitalizaciju.

"Tvorci te dokapitalizacije tvrdili su da je poduzeću prijetio stečaj", kaže Grubišić, mali dioničar. To je i stav Dalekovoda. Ne slažu se oko priče da je tvrtka uspješno poslovala. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti: 

"Dalekovod u tom periodu nije plaćao svoje dospjele obveze ni prema financijskim vjerovnicima niti dobavljačima, a već je bio u predstečajnoj nagodbi pa zakonski nije bilo moguće zatražiti pomoć društvu kroz isti postupak. Točnije, Dalekovodu je prijetio stečaj. Da se stečaj otvorio svi dioničari tvrtke, pa tako i fond, izgubili bi kompletan ulog u kapitalu jer su obveze bile veće od kapitala", navode. 

Dioničari govore da su  provjerom financijskih izvještaja ustanovili nevjerojatno povećanje troškova, bilo dnevnica, bilo najmova, i to drastično - do 30 puta.

"Ako ste imali troškove najma od milijun, kroz dvije godine imate 30 milijuna, to su takvi razmjeri. Povećanja dnevnice koja nisu pratila povećanje prihoda u tolikom postotku", kaže jedan od malih dioničara Dalekovoda. 

No, situacija nije bila drastična do mjere u kojoj tvrtke odlaze u stečaj, tvrde dioničari. Račun nije bio blokiran ni ništa slično.

"Tvrtka je na računu imala više novca nego što je potrebno u tri mjeseca normalnog poslovanja. To je inače nekakav pokazatelj. Znači, uopće nije bilo potrebe za dokapitalizacijom, a pogotovo ne na ovakav način", kaže Kljajić. 

Ludi da izgube svoju investiciju? 

Od veljače do svibnja 2021. bila je tišina. Tada su objavili kako imaju jednu uvjetovanu ponudu za financijsko restrukturiranje i zatim odmah objavljuju poziv na glavnu skupštinu. "Jedna od točaka koja se tiče svih dioničara dolazi do izvlaštenja malih dioničara u smislu da se 100 dionica pretvara u jednu", kaže Grubišić, mali dioničar. 

To je bio uvjet ponuditelja. Ponuditelj je tražio dubinsko snimanje tvrtke. Ako bude negativno, uvjet da ulože bio je da se smanji temeljni kapital spajanjem 100 dionica u jednu, a potom prikupljaju novi kapital izdavanjem novih dionica.

"Ne, nismo mogli pretpostavit takav scenarij. Sve druge scenarije da, međutim da ćemo na taj način biti razvlašteni, to ni u najcrnjim snovima nismo mogli očekivati jer smo vjerovali u istinitost informacija koje su prezentirane putem burze i putem stranica društva", kaže jedan od malih dioničara. 

Spajanje sto dionica u jednu znači odricanje gotovo svog uloženog kapitala. Mali dioničari tvrde nisu mislili da bi država i fondovi bili toliko ludi da doslovce ubiju vlastitu investiciju.

"Nisam vjerovao da će pristati da se njemu kapital od 150 milijuna kuna umanji za 100 puta. Međutim, oni su na to pristali", kaže Grubišić. A oni su bili većina i svi ostali su potpuno nemoćni. 

Vitomir Kljajić izgubio je ulog od pet milijuna kuna. Kaže da ništa nije mogao na skupštini i da su bili preglasani. Onda se prikupljao kapital i tu su bila uvjetovana pravila. Mali dioničari tvrde da su i tu izgubili. 

"Za dokapitalizaciju je bilo traženo da moramo ući s minimalno 10 milijuna kuna. Svi mali dioničari ne bi uspjeli toliko prikupiti. Taj limit je stavljen da nas se u potpunosti izbjegne u tom procesu", kaže Đumlija.

Tim potezom promijenio se omjer dioničara. Ušle su nove tvrtke Končar Elektroindustrija i tvrtka s Malte, prema sudskom registru povezane su s PPD-om i Josipom Jurčevićem, nekadašnjim drugim čovjekom SOA-e i poslovnim partnerom Pavla Vujnovca.

"Končar i to poduzeće osnivaju poduzeće Napredna energetska rješenja, a nakon ovog izvlaštenja, oni ulažu 310 milijuna kuna kapitala u Dalekovod i postaju vlasnici više od 75 posto Dalekovoda", kaže Darijan Grubišić. 

Dalekovod sada postaje tvrtka bez dugova. Ogorčeni mali dioničari pisali su institucijama i bunili se. "U rujnu 2021. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga izdala je rješenje da društvo Dalekovod nije objavilo povlaštene informacije vezane za dokapitalizaciju koje je trebalo objaviti, znači kako bi mali dioničari bili informirani na temelju toga kako bi postupili vezano za ono što će se dogoditi kasnije te da je time prekršilo uredbe Europske komisije", napominje Darijan Grubišić. 

Upravo ta činjenica - da Dalekovod nije objavio da je dobio uvjetovanu ponudu i kakva je ponuda od veljače do svibnja, stavila je male dioničare u nepovoljan položaj, odnosno nisu mogli odlučivati što će sa svojim kapitalom jer su im nedostajale informacije o tome što se može dogoditi.

"Objavljivanje povlaštenih informacija od strane svih osoba na koje se primjenjuje Uredba o zlouporabi tržišta važno je kako bi se izbjeglo trgovanje (pojedinaca) na temelju povlaštenih informacija i spriječilo obmanjivanje ulagatelja", navodi HANFA. 

Morali im pisati da nešto poduzmu

HANFA je u tom rješenju napisala kako je sama javna objava da su utvrdili nezakonitosti i nepravilnosti dovoljna da se takve stvari više ne ponavljaju. Mali dioničari opetovano su im pisali jer su se pitali kako je moguće da utvrde nezakonitosti i ne poduzmu ništa.

"Imamo neke slične slučajeve iz SAD-a, gdje su ljudi za neobjavljivanje povlaštenih informacija završavali u zatvorima, tako da nije baš dobra praksa. Kod nas je bitno da imamo agenciju, koga i što nadzire je drugo", kaže Grubišić. 

HANFA je ipak pokrenula postupak pred prekršajnim sudom nakon pet mjeseci od događaja, kada se dovršila dokapitalizacija, govore mali dioničari. "Bavim se dionicama od '98. godine, znači negdje tamo od 2009. je javašluk. Ne samo ključnog kapitala, nego i u institucijama", kaže Kljajić. 

A baš se oko trgovine dionica pod reflektorom javnosti našla upravo HANFA. Novinar Indexa Ilko Ćimić otkrio je kako su zaposlenici agencije koja se bavi upravo nadzorom tog tržišta trgovali vrijednosnim papirima.

"Zapravo smo otkrili da nisu niti malo vjerodostojni s obzirom na to da se ni njihovi zaposlenici ne drže određenih pravila, odnosno zakona. HANFA je ta koja kontinuirano nadzire tržište vrijednosnih papira, a koja je ovih dana priznala da nije u stanju kontinuirano nadzirati svoje zaposlenike, a vezano za vrijednosne papire", izjavio je Ćimić.

Njih čak jedna trećina trgovala je, a da to nije prijavila, što je obvezna po zakonu. Čimić kaže da je bilo trgovanja dionicama Dalekovoda i da bi sada trebalo pogledati sve transakcije zaposlenika u određenom vremenskom periodu i ih usporediti s nadzorom HANFA-e nad tim društvima, odnosno provjeriti je li u tom vremenu HANFA nadzirala to društvo ili nije.

HANFA je na upit jesu li njihovi zaposlenici bez prijave trgovali dionicama Dalekovoda u razdoblju dokapitalizacije Dalekovoda odgovorila kako rade žurne provjere i u ovoj fazi obrade ne zatiču nikoga.

Tužba malih dioničara 

Mali dioničari više ne vjeruju nikome. Tužili su Dalekovod. Iz prozvane tvrtke poručuju kako je cijeli proces napravljen kako bi spasili tvrtku i radna mjesta i dodaju: "Cjelokupan proces proveden na zakonit i transparentan način uz podršku više od 93 posto glasova dioničara. Društvo, kao i tijekom čitavog procesa, bez iznimke, nastavlja u cijelosti izvršavati sve svoje zakonske obveze prema propisima ZSE-a, Zakona o tržištu kapitala, Uredbe o zloupotrebi tržišta i ostalih relevantnih propisa", priopćili su iz Dalekovoda. 

Nalaz HANFA-e to demantira. No, mala je to utjeha ljudima koji su ostali bez uloženog. I nije im jasno kako je itko mogao pristati na odricanje svojeg uloga u kapitalu u višemilijunskom iznosu. Bivši većinski dioničar Konsolidator, dio Inspirio Fonda gospodarske suradnje, na to odgovara: 

"Stoga je netočno tvrditi da se Konsolidator odrekao svog uloga u kapitalu. Dapače, Konsolidator je u danim okolnostima poduzeo sve kako bi spasio svoje pozicije u tvrtki, ali i samu tvrtku. Istaknuli bi i da je Konsolidator sve odluke donio u skladu s propisima i pravilima fonda", priopćili su. 

"Kad rade ovakve stvari, tko će donijeti pare?"

Konsolidator je, dakle, bio većinski vlasnik. I dio je Fonda u kojem je i državni novac. Tvrde da su spašavali svoje pozicije u Dalekovodu. Sa 60 posto dionica, koliko su imali, pali su na 0,3. Jesu li se uistinu spasili? Mirovinski fondovi su nam pak odgovorili kako je to bila odluka da spase Dalekovod, a HBOR je rekao kako on kao dio fonda nije uopće glasovao, dok malim dioničarima po pitanju te informacije kažu da se radi o tajnosti podataka.

"Ovdje su zakazale institucije koje su trebale djelovati. Mi smo ih upozoravali, međutim… Ništa", kaže Kljajić. "Svi se tužimo, čudimo zašto je naše tržište kapitala tako loše, nerazvijeno, ovakvo, onakvo, kao zašto nitko nikakve investicije ne donosi. Kad ovakve stvari rade, tko će donijeti pare? Ako će vam sutra uzeti 99 posto", napominje Đumlija.

Tvrtka je spašena, kažu u Dalekovodu. Mali dioničari slažu se da je to dobro. No, pitaju se preko čijih leđa je spašena. Kako je država tako lako otpisala svoj ulog, fondovi? Jer nije to neki novac koji je pao s neba, već naš novac. Ono što im pak nikako ne ide u glavu je kako je moguće da regulator financijskih aktivnosti, HANFA, utvrdi nezakonitost i stane na tome. Od prekršajne prijave koja je uslijedila kasnije ne mogu dobiti ništa. Od bitke za svoj novac ne namjeravaju odustati.

Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr