Četiri godine nakon potresa i u Zagrebu i u Petrinji brojne zgrade izgledaju opasno za one koji prolaze pored njih.
"Treba reći da je to odgovornost vlasnika, odnosno suvlasnika. Kao što brinemo za automobile i vozimo ih na servis, tako treba održavati i zgrade", objasnio je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba.
Zgrada na Trgu bana Jelačića, s koje je nedavno pala fasada, još nije obnovljena. U trenutku pada je u blizini događaja bila i reporterka Provjerenog Ana Malbaša Major.
"To je kulturno dobro i mora se napraviti kako treba. To je najstarija trokatnica na Trgu, dva puta je dograđivana. Dakle, nije to jednostavno sanirati. Meni je teško što ne mogu u njoj stanovati već četiri godine", rekao je Dubravko Medverec, predstavnik suvlasnika stanara.
U Petrinji su gradske vlasti u suradnji s Ministarstvom kulture preuzele obnovu gradskih zgrada koje su dio kulturne baštine.
"Znamo koja je bila problematika i s imovinsko-pravnim odnosima i na taj način smo zapravo ubrzali proces. Zapravo mogu reći da smo, što se tiče jezgre grada, pri samom kraju", ustvrdila je gradonačelnica Magdalena Komes.
Problemi zbog privatnih kuća i zgrada
U Zagrebu je obnovljena većina javnih objekata oštećenih u potresu. Taj dio obnove, čini se, funkcionira. Problematična je, kažu upućeni, obnova privatnih kuća i zgrada.
"Problem je što vi, da biste donijeli odluku o obnovi, morate imati suglasnost natpolovične većine, što je 51 posto suvlasništva koje se računa prema kvadraturi", objasnila je odvjetnica Tamara Ilić.
U Zagrebu je najveći problem što obnova ne može izglasati ili se dio suvlasnika predomisli u jednom trenutku, a Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odredilo je rok od dvije godine za potrošnju novca koji su suvlasnici primili za samoobnovu.
"Ministarstvo nema nikakvu polugu da prisili bilo kojeg stanara, odnosno bilo koje kućanstvo da izađe iz te zgrade kako bi se mogla započeti ili nastaviti obnova", objasnio je Domagoj Orlić, državni tajnik u spomenutom ministarstvu.
Neki od stanara odustanu i zbog toga što je novac koji su primili za obnovu po modelu samoobnove mnogo manji od onog kojeg traže izvođači radova. Osim toga, postoje i građani koji ne žele obnovu.
"Imate strahove suvlasnika da će biti iseljeni zauvijek, da im se stanovi neće vratiti u prvobitno stanje. Inzistiraju da bude kako je bilo prije, a tu se pojavljuje problem jer obnova u privatnim zgradama nije tako zakonski zamišljena", rekla je Ilić.
S jedne strane su pojedinci koji ne žele obnovu, s druge oni koji je itekako žele, ali ili nemaju dovoljno sredstava za nju ili im država ne može pronaći izvođače jer se nude previsoke cijene. Nedostatak radne snage, birokracija, sporost u donošenju odluka vezanih za objekte koji spadaju u kulturnu baštinu – to je samo još jedan dio problema kada je riječ o obnovi nakon potresa.
Više o ovoj temi možete pogledati u videoprilogu na vrhu članka.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Helikopteri u akcijiDrama uslijed žestoke oluje - tankeri se sudarili i tonu: Nafta se izlila, spašavaju ljude iz mora
-
sve po zakonu?Drama oko vile obitelji Kekin u Istri se ne stišava: "Ako je glavni državni odvjetnik to napravio na temelju tog statusa..."
-
na graničnom prijelazuOtkriveni novi detalji o mladiću koji je probio rampu i poginuo: Netom prije kobne nesreće bježao je po Hrvatskoj
