Iz voćnjaka punog stabala, gospodin Petar, dugogodišnji uspješni voćar, nabrao je 40-ak kilograma.
"Oraha stabljika imam negdje 179. Dakle, to bi već moglo, sad su 30 godina stari, već bi to trebalo biti najmanje 6 - 7 tona oraha, sjemenki. Međutim ja sam nabrao 40, 50 kila", rekao je Petar Vuković.
Kaže, orahe mu je pokosila patogena bolest koja se teško liječi.
"Lišće se suši, kovrča se, nema života lišće. A tamo se stvara ta asimilacija, pretvorba od sunca i onda plod ne dobije ishranu, i plod se stvara kao mumija, posuši se", objasnio je kako bolest utječ na plodove.
Većinu je pokupio i bacio. Velike probleme uzgajivačima oraha posljednjih godina stvara i orahova muha. Zbog nje su plodovi neiskoristivi.
"Znači tu je ekonomska šteta stopostotna. Nema tu da biste vi nešto iskoristili", kaže Željko Vugrinec, uzgajivač oraha i lješnjaka.
"Orahova muha dođe na tu zelenu vanjsku opnu i tu se naprave ličinke, ona se tak razmnožava. I onda crvi dođu. Crvi dođu između ljuske i te opne zelene. Jednostavno orah ne dozori kak bi trebalo i tu propada", objašnjava.
A pomoći, ističu, nema. Orahova muha ranije se rješavala preparatima koji su danas zabranjeni.
"Nema više na tržištu ničega s čim bismo mi mogli adekvatno suzbijati tu orahovu muhu. Znači nema pomoći jednostavno za sad", kaže Vugrinec.
Sreća je, kaže, što ima onih koji su otporniji.
"Birane sorte koje smo sadili, to su kasne sorte, tu štete gotovo i nema. Tak da je bitno kod sadnje oraha da se bira sortni materijal koji će se saditi i taj se sortni materijal pokazao za sad kao otporan na orahovu muhu", dodaje Vugrinec.
A dok se domaći uzgajivači bore, Hrvati jedu orahe iz inozemstva.
Lani smo uvezli više od tisuću i devetsto tona oraha u vrijednosti više od 7 milijuna 300 tisuća eura. Izvoz je višestruko manji. Nešto više od 420 tona u vrijednosti većoj od milijun i 800 tisuća eura.
A domaći voćari će svoja stabla o kojima su godinama brinuli rušiti. Jer od crnog oraha koristi nema.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
