"OSLOBODITE NAS"

Apel prognane političarke Europi: "Moja zemlja ne smije postati Putinova utješna nagrada"

Bjeloruski vojni avioni Foto: AP Photo/Sergei Grits
Političarka koja je nakon velikih nasilnih prosvjeda 2020. protjerana iz zemlje, upozorila je europske države da se Bjelorusija može koristiti kao odskočna daska, kao mjesto za eskalaciju razmještaja različitih vrsta oružja, prijetnje i ucjenjivanje susjeda u godinama koje dolaze.

Prognana bjeloruska oporbena čelnica Svetlana Tihanovskaja u intervjuu je za AFP izjavila da njezina zemlja ne smije postati "utješna nagrada" za ruskog predsjednika Vladimira Putina usred intenzivnih napora za okončanje rata u Ukrajini.

Tihanovskaja je rekla da je ključno da Ukrajina dobije svoju bitku, ali da Bjelorusija, bliski saveznik Moskve pod sadašnjim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, ne bi trebala biti žrtvovana.

"Važno nam je da Europa predstavlja i bjeloruski glas tijekom ovih pregovora, da ne odvajamo ukrajinski i bjeloruski slučaj, da se Bjelorusija ne daje Putinu kao utješna nagrada", rekla je na marginama posjeta Vijeću Europe u Strasbourgu, a prenosi France24.

Tihanovskaja je rekla da, ako Rusija uspije u svojim uvjetima, "zadržat će status quo u Bjelorusiji desetljećima, a Bjelorusija se može koristiti kao odskočna daska, kao mjesto za eskalaciju razmještaja različitih vrsta oružja, prijetnje i ucjenjivanje susjeda u godinama koje dolaze".

Rusija je 2022. godine iskoristila bjeloruski teritorij za pokretanje invazije na Ukrajinu, a Lukašenko, koji vlada Bjelorusijom od 1994., u prosincu je objavio da su u njegovoj zemlji postavljene ruske balističke rakete sposobne za nošenje nuklearnog oružja.

Tihanovskaja, koja sada ima 43 godine, suprotstavila se Lukašenku na predsjedničkim izborima 2020. godine, za koje oporba tvrdi da su dobili.

Službeni rezultati, međutim, dodijelili su pobjedu Lukašenku, što je izazvalo velike demonstracije i brutalni obračun, prisiljavajući Tihanovsku na progonstvo.

Tihanovskaja je prvo otišla u Litvu, ali je potvrdila da se seli u Varšavu.

Litvanski dužnosnici su prošle godine snizili njezin sigurnosni status, a nekoliko suradnika oporbene čelnice reklo je da je bjeloruska vlada uputila prijetnje.

Sada se zalaže za 1200 političkih zatvorenika, koliko se procjenjuje da ih je u Bjelorusiji, planirajući načine za promjene u zemlji, a također surađuje s Vijećem Europe, organizacijom za ljudska prava koja okuplja 46 zemalja članica.

Aleksandar Lukašenko Foto:Afp

Željela bi da Europska unija pooštri sankcije protiv Lukašenkove vlade zbog njezine uloge u ratu u Ukrajini.

"Želim objasniti Europljanima da imaju tako jake karte... da nam pomognu osloboditi zemlju", rekla je Tihanovskaja.

Bjeloruski narod želi biti europski, dodala je, priznajući da bi 30 godina pod Lukašenkovom vlašću otežalo brzo stjecanje članstva u EU.

"Došlo je do ogromne promjene u razmišljanju ljudi. Nemoguće je okrenuti ovu stranicu naše povijesti. Bjelorusi nikada neće razmišljati kao robovi, kao što smo razmišljali prije 2020. To je zaista bila revolucija uma", rekla je.

Prosvjed u Minsku 2020. Foto:AP Photo/Sergei Grits