Najnovija eskalacija na Bliskom istoku napadom američkih i britanskih snaga na hutiste, pobunjenike u Jemenu, zabrinula je mnoge.
Što to znači za Europu i može li se očekivati proširenje sukoba, za DNEVNIK.hr odgovorio je Vlatko Cvrtila, geopolitički i sigurnosni stručnjak te rektor Sveučilišta VERN.
"Od samog početka krize na Bliskom istoku koja je započela s Hamasovim pokoljem u Izraelu i odgovorom Izraela bili su veliki napori da se sukob ne bi proširio jer se potencijalno mogao proširiti na mrežu saveznika Irana prije svega. Prvenstveno na Hezbolah u Libanonu i na druge dijelove bliskoistočne regije i radikalne skupine koje podržavaju politiku Irana", rekao je Crvrtila.
Među tim radikalnim skupinama su i hutisti koji su u građanskom ratu unutar Jemena imali znatnu podršku od Irana, dok je druga strana u ratu imala podršku Saudijske Arabije. Čvrsto su vezani uz Iran koji ih financira, oprema i obučava. No za razliku od Hezbolaha, relativno su se kasno uključili u sukob s Izraelom.
"Nisu od početka Izraelske intervencije u Gazi reagirali, osim što su ispalili nekoliko dalekometnih raketa prema Izraelu koje je on srušio. Sljedeće što su počeli poduzimati, je ono što je dovelo do ove situacije, a to su napadi na brodove koji prolaze kroz Ardenski zaljev i idu u Crveno more i dalje u Sueski kanal. Što je žila kucavica opskrbe Europe", objasnio je Cvrtila i dodao da su na početku samo gađali brodove koji su išli prema Izraelu.
Sad su odlučili reagirati i napraviti dodatni poremećaj u bliskoistočnoj krizi, ugrozivši važan geološko strateški prostor za trgovinu i transport robe.
"SAD i Europa uložili su velike napore da ne bi došlo do širenja sukoba jer onda imamo nepoznate posljedice na Bliskom istoku, ali ovo je sad zapravo širenje sukoba. Sad je ključno što će prije svega napraviti Hezbolah, hoće li oni iskazati solidarnost s hutistima i napasti Izrael sa sjevera, odnosno kakvi će biti daljnji potezi samoga Irana", istaknuo je Cvrtila.
"Reakcija Irana je bila na razini glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova. Dakle, to je niža razina i sad u ovom trenutku Iran vjerojatno ozbiljno razmišlja kakva bi reakcija trebala biti. Kroz dan bi trebali vidjeti što će reći predsjednik i kakve će biti njihove najave. Temeljem toga ćemo vidjeti kakvi će biti daljnji potezi Irana, jer on je ključna komponenta u širenju sukoba. Njima je u interesu da se taj sukob proširi, ali ne na način da oni budu u taj sukob uključeni izravno, nego njihova mreža kao što su Hezbolah, Hamas i hutisti. Da oni budu ti koji će izazivati širenje sukoba", nastavio je.
Novi dugotrajan sukob?
"SAD i Velika Britanija tamo nemaju velike vojne kapacitete, dakle oni ne mogu u sljedećih mjeseca dana kontinuirano raketirati. To su brodovi, podmornice, njihovi kapaciteti su ograničeni jer kada ispale, oni se moraju vratiti u određene luke i negdje moraju nadopuniti to streljivo koje ne može biti neograničeno", napomenuo je stručnjak.
Iako nije riječ o klasičnom sukobu, šanse da ne dođe do daljnjeg raketiranja i obračuna su vrlo male.
"Sukob se može zadržati u kontekstu tih recimo 'kirurških' napada dalekometnim, preciznim raketama na vojne položaje kao upozorenje hutistima. Ako budu oni dalje napadali, vjerojatno će i situacija eskalirati. S obzirom da se ne radi o kopnenoj ofenzivi, dalekometno gađanje može trajati dosta dugo vremena. Dok hutisti ili netko u tom okruženju ne smanje napade, akcije neće završiti", poručio je Cvrtila.
Stručnjak je rekao da se hutisti sad ne mogu povući te da moraju reagirati, što bi značilo daljnju eskalaciju koju SAD ne može ignorirati jer bi to za njih i Veliku Britaniju značio poraz. Zato će najvjerojatnije nastaviti s intervencijama.
"Neće raditi ništa više nego što je sad, zaustaviti će se na dalekometnim raketama i njima gađati onu infrastrukturu za koju smatraju da je vojni potencijal. Trudit će se maksimalno izbjegavati vojne žrtve. Treba vidjeti je li u ovom napadu bilo civilnih žrtava, to je bitna komponenta u razmatranju potencijalnih razmjera daljnje eskalacije potencijalnog sukoba", ispričao je Cvrtila.
Teroristička prijetnja?
Stručnjak navodi da zbog ovog konkretnog napada Europa ne bi trebala strahovati od mogućih terorističkih napada Hezbolaha, Huta, Hamasa ili Irana jer su to skupine usmjerene prema razvoju sposobnosti vojnih kapaciteta.
"Oni nisu do sad podržavali skupine koje bi izvodile terorističke napade", izjavio je i nastavio "međutim to ne znači da ti događaji neće biti opravdanje za već postojeće organizacije kao što su Al Qaida, koja trenutno nije toliko prisutna i Islamska država koja izvela teroristički napad u Iranu. Te skupine bi se eventualno mogle kao opravdanje za te akcije pozvati na tu eskalaciju situacije na Bliskom istoku. Nevezano uz to što se međusobno mrze, ali bi im to moglo biti opravdanje. No da bi izravno Iran, Hezbolah ili hutisti razvijali terorističku mrežu prema Europu, to ne".
Ipak teroristička opasnost u Europi nije nestala.
"Terorizam i teroristi imaju takav modus operandi koji je teško otkriti. Nije nemoguće da se određena postojeća teroristička skupina u Europi sad radikalizira zbog situacije na Bliskom istoku te da poduzme određene terorističke aktivnosti", objasnio je.
"Ja bih rekao da smo mi u Europi u kontinuiranoj opasnosti od napada. To je nešto što je jako teško savladati i izbjeći jer takve skupine rade vrlo zatvoreno tako da opasnost postoji", upozorio je stručnjak.
Rusija na dobitku
Svi novi sukobi najviše na ruku idu Rusiji jer će SAD i Zapad svoje resurse iz Ukrajine morati preusmjeriti dalje.
"To je strateško rastezanje SAD-a, u svakom slučaju rastezanjem Zapada smanjuje se potpora prema Ukrajini i to je nešto što odgovara Rusiji. Njihova agresija na Ukrajinu pokrenula je niz događaja koji su ozbiljno doveli u pitanje mogućnost globalnog poretka da rješava krizne situacije kao što su ove. Sada je puno više napetosti i sukoba nego u normalnijim vremenima. Na više strana se mora razmatrati strateški utjecaj i aktivnost što svakako nije nešto što u ovom trenutku odgovara SAD-u i Zapadu", zaključio je Cvrtila.