Usklađivanje zdravstvenih standarda diljem EU i olakšavanje pristupa prekograničnom liječenju najvažniji su u borbi protiv nejednakosti zdravstvene zaštite, kazao je Tomislav Sokol, izvjestitelj o tom pitanju u Europskom parlamentu.
Njegovo izvješće "Kohezijska politika kao instrument za smanjenje nejednakosti u zdravstvu i povećanje prekogranične zdravstvene suradnje" usvojeno je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu s 582 glasova za, 35 protiv i 79 suzdržanih.
Izvjestitelj Sokol kao glavne probleme istaknuo je neusklađene standarde pružanja zdravstvene skrbi i manjak infrastrukture. Smatra da treba dodatno povećati kohezijske doprinose u zdravstvu.
“Svrha kohezijske politike jest da se smanji razlika u razvijenosti između svih dijelova Europske unije. Kad pogledamo zdravstvene ishode poput smrtnosti i stope izlječenja pojedinih bolesti, vidimo da slabije razvijeni dijelovi EU imaju i slabije razvijen zdravstveni sustav", objasnio je.
"Na primjer, puno su veće šanse da umrete od raka ako ga dobijete u slabije razvijenim zemljama istočne Europe, nego u sjevernoj ili zapadnoj Europi, što je vidljivo i u izvješću Posebnog odbora za borbu protiv raka”, kazao je Sokol za Hinu.
Dodao je da se treba ulagati i u obrazovanje zdravstvenih radnika, te da treba poboljšati njihove radne uvjete kako ne bi dolazilo do odljeva mozgova.
“Svrha ovog izvješća je da se europski fondovi, koji su se i dosad koristili u te svrhe koriste još više, te da se ulaže učinkovitije i bolje, ne samo u infrastrukturu već i radnu snagu.”
Na pitanje koje konkretne mjere treba poduzeti po pitanju lokalnog otočkog i ruralnog stanovništva, kazao je da treba izgraditi infrastrukturu uz pomoć EU fondova gdje je to moguće, potom financirati projekte kojima bi se ljude stimuliralo kroz dodatke na plaće, organizirati mobilne timove za teže dostupna područja, te omogućiti širokopojasni internet za sve.
”Treba omogućiti neke zasad nedostupne usluge, kao što je telemedicina i e-zdravstvo. No da bismo to mogli napraviti moramo najprije omogućiti širokopojasni internet”, rekao je.
Što se tiče prekogranične suradnje, koja se financira preko programa Interreg, također iz europskih fondova, pokazalo se da je posebno korisna tijekom pandemije, pogotovo u slučajevima kad je najbliža bolnica izvan teritorija matične države.
Kazao je kako bi se na taj način riješio problem prevelike i premale koncentracije specijalista u pojedinim dijelovima Hrvatske te usporedio taj problem i na planu Europske unije.
“Želimo olakšati pristup liječenju u inozemstvu na teret HZZO-a te ukloniti administrativne prepreke u liječenju.”
“Mi se zalažemo da se prekogranična suradnja bolje organizira te da se ulaže u centre izvrsnosti, a ideja nam je da ih izgradimo u svim državama članicama", rekao je.
"Oni bi bili specijalizirani za pojedine vrste bolesti, te bi u njih dolazili i pacijenti iz okolnih zemalja. Na taj način osigurala bi se bolja zdravstvena zaštita i bolji resursi.”, poručio je.
S time se složila i europska povjerenica Maya Gabriel te istaknula problem nejednakosti u pristupu zdravstvenoj skrbi, pogotovo u nerazvijenim regijama.
Kazala je da je u okviru europskih inicijativa i hitnih mjera tijekom pandemije osigurano 14,6 milijardi kuna koje pokrivaju slanje medicinske opreme, bolničkih kreveta, osobne zaštitne i druge medicinske opreme, kao i za testiranje cjepiva.
Dodala je da se kohezijskim politikama financiran i BioNTech, proizvođač cjepiva protiv koronavirusa.
Istaknula je važnost sinergije kohezijskih politika te alata kao što su mehanizam za oporavak i otpornost, EU za zdravlje, Obzor EU, Digitalna Europa te Invest EU za rješavanje nejednakosti i nepristupačnosti zdravstvene zaštite te kazala da ih treba potpuno iskoristiti, a potporu za zdravstvene sustave nazvala je ključnim prioritetom u periodu do 2027.