Ruska novinska agencija RIA Novosti objavila je veliki tekst u kojem predviđa moguće događaje u 2023. Centar svjetskih događanja, ostat će Europa tj. rat u Ukrajini, ali se ostavlja mogućnost da se rat prelije i na Balkan, a očekuje i da će se njegove posljedice osjetiti diljem svijeta i uništiti dugogodišnju dominaciju Zapada.
Autor teksta Petr Akopov dugogodišnji je suradnik državne novinske agencije RIA Novosti koju neovisni stručnjaci opetovano optužuju za propagandu. Uključen je u izvješće "1500 ratnih huškača" koje je sastavio Forum Slobodne Rusije. Izvješće sadrži imena ruskih propagandista i drugih koji su bili javno uključeni u potporu Putinovoj invaziji na Ukrajinu.
Najopasnija regija svijeta - Bliski istok
"Iako će Europa ostati najvruća točka i tijekom nove godine, nema jamstva da tradicionalno najopasnija regija svijeta, Bliski istok, neće ponovno pridobiti pozornost svjetske zajednice. Ne umjesto Europe, nego zajedno s njom", tvrdi na početku svoje analize Akopov.
Smatra da se najopsniji razvoj događaja - napad na Iran, neće dogoditi iako za tim žudi izraelska ekstremna desnica, koja se ponovno našla na vlasti, skupa s dijelom američke političke elite. Međutim, potkopavanje nuklearnog sporazuma od SAD-a negativno će se odraziti na stanje u regiji. Unatoč prosvjedima u Iranu koji traju od ubojstva Mashe Amini, RIA Novosti, ne očekuju snažniju destabilizaciju Islamske Republike. "Unatoč svim unutarnjim problemima, Iran je u prvim redovima zemalja koje rade na promjeni svjetskog poretka koji je koristan Zapadu, a uloga Teherana će samo rasti", navodi Akopov.
Od početka rata u Ukrajini Iran i Rusija su uklonili sve prepreke za razvoj savezništva te osim na vojno tehničkoj suradnji rade i na zajedničkim trgovinskim i infrstrukturnim projektima, stoga ne čudi navijački stav ruske propagande spram susjedne zemlje.
Osim Irana, Rusija održava bliske odnose s Arapima i Turcima i to unatoč činjenici da rast turskog utjecaja na postsovjetskom prostoru ne može ne smetati Moskvi. "Pretjerano jačanje Turske u Zakavkazju i njezini uporni pokušaji da proširi svoju prisutnost u središnjoj Aziji ne odgovaraju ruskim interesima. No, Putin uspijeva pronaći balans interesa s Erdoganom, pa će predstojeći predsjednički izbori u Turskoj u lipnju biti iznimno važni," navodi se i nedvojbeno očekuje reizbor turskog predsjednika što je opet nepovoljno za Zapad. Turska bi trebala nastaviti svoju ofenzivnu vanjsku politiku što doprinsi njenoj neovisnosti, a održavanje raznolikih veza s Rusijom u tom smislu mogu joj samo koristiti.
Kao glavni problem rješavanja sukoba u Siriji navodi se američka prisutnost, ali njihov utjecaj u regiji, tvrdi Akopov, generalno je u opadanju. "Arapi sve više diverzificiraju svoje veze, približavajući se Kini i Rusiji. Zajednički problem cijele velike regije - Afganistan - do sada je pomalo zaboravljen... Ni jednom od njegovih susjeda ne treba osiromašeni i eksplozivni Afganistan, ali ni Kina, ni Rusija, ni Iran, ni arapske zemlje dosad nisu uspjele uspostaviti ozbiljne trgovinske i gospodarske veze s Kabulom."
Trumpov povratak
U SAD-u Akopov očekuje ponovnu kandidaturu Donalda Trumpa. "Globalistički liberalni establišment pokušat će učiniti sve da ga spriječi u povratku u Bijelu kuću. Demokrati se trebaju pobrinuti da Trumpov rejting u stvarnosti (a ne u manipuliranim anketama) padne na razinu neizbora. Bit će pokušaja da mu se sudi, i novih otkrića, i široke kampanje diskreditacije, ali 45. predsjednik ima dobre borbene kvalitete i dobre šanse da izdrži ovu vatru."
Sukob na Dalekom Istoku
Što se tiče sukoba Kine i SAD-a, on bi se trebao nastaviti, ali na verbalnoj razini i u obliku međusobnih sankcija. Rusi doduše očekuju smirivanje tenzija na Tajvanu sve do 2024. kada bi krizu mogli pojačati tajvanski predsjednički izbori. Ni po pitanju Koreje ne bi trebalo doći do velikih promjena, Moskva i Peking bi doduše rado ukinule dio sankcija Pyongyangu, ali ih u tome onemogućava američki veto. Stoga, smatra novinar, ne treba prenagliti s očekivanjem da će se pomicanje gopolitičkog težišta s Europe i Mediterana na pacifičku regiju nastaviti, upravo suprotno.
Rat na Balkanu
"Većina najvrućih bolnih točaka ostaje u Aziji i Europi, tu ne samo Kosovo, već i Bosna može detonirati u novoj godini", predviđaju RIA Novosti.
"Proturječja unutar EU će se povećati, ali ne toliko da dovedu do paralize organizacije. Francuska i Njemačka se neće moći dogovoriti ni oko suštine zajedničkog vodstva, ni oko principa strateške autonomije, niti oko planova za prijem Zapadnog Balkana u EU."
Na samom kraju, novinar navodi da će nam 2023. tek donekle pomoći da shvatimo razmjere promjena koje je donijela prošla godina, ali da će trebati proći još puno vremena dok ne uspijemo pojmiti do koje mjere će početak dvadesetih imati na svijet.