Projektili iz Sjeverne Koreje, dronovi iz Irana te velika količina tehničke pomoći iz Kine – ruski predsjednik Vladimir Putin možda se žali na podršku koju Ukrajina dobiva od svojih saveznika, ali je upitno bi li Rusija mogla izvoditi svoju vojnu ofenzivu bez pomoći koju dobiva od svojih autokratskih prijatelja.
Najnoviji dokaz toga otkrio je tim UN-ovih istražitelja koji je zaključio da su ostaci projektila koji je 2. siječnja sletio u ukrajinski grad Harkiv bili dio sjevernokorejskog balističkog projektila serije Hwasong-11.
Savez s mnogim državama
Sjeverna Koreja Rusiji dostavlja oružje unatoč tome što je podvrgnuta širokom rasponu sankcija koje su 2006. godine uvedene zbog njezinih balističkih i nuklearnih programa. Osim toga, projektil je vjerojatno bio dio masovne pošiljke oružja koje je Sjeverna Koreja poslala Rusiji u posljednjih nekoliko mjeseci. Južnokorejski sigurnosni dužnosnici procjenjuju da je od prosinca isporučeno gotovo 7000 kontejnera punih projektila, artiljerijskih granata i druge municije.
Iranski dronovi također su postali uobičajena pojava u ukrajinskom bojnom prostoru. Ruske snage redovito ih koriste za izvođenje rojevskih napada na ključnu ukrajinsku infrastrukturu. Kineska podrška Putinovoj agresiji, nasuprot tome, više je usmjerena na pomoć Rusiji u obnovi njezine vojne industrije do razine koja nije viđena još od sovjetskog doba.
Najnovija procjena koju je provela administracija američkog predsjednika Joea Bidena prije posjeta državnog tajnika Antonyja Blinkena Pekingu prošlog mjeseca otkrila je da Kina pruža znatne količine strojeva, dronova i turbomlaznih motora te tehnologije za krstareće projektile. Osim toga, Kina pomaže Rusima i u proširivanju satelitskih sposobnosti, a kineske i ruske organizacije zajedno razvijaju i proizvodnju dronova unutar Rusije.
Kao što je Blinken komentirao nakon svog neodlučujućeg posjeta, Kina "pruža komponente koje pokreću Putinovu brutalnu agresivnu borbu protiv Ukrajine", bez kojih je upitno da bi Kremlj mogao održati vojne operacije na sadašnjoj razini, izvijestio je Telegraph.
Utjecaj pomoći na bojno polje
Pomoć koju Rusija dobiva od svojih saveznika svakako ima opipljiv utjecaj na bojnom polju, koju su visoki ukrajinski sigurnosni dužnosnici nedavno nazvali očajnom. Stanje se nije znatno popravilo ni nakon što su SAD i europski saveznici nedavno poslali prijeko potrebno streljivo.
Ukrajinske snage koje brane strateško istočno uporište Chasiv Jar, na primjer, bore se da se suprotstave sve većem broju napada ruskih vojnika i dronova.
Rusi navodno okupljaju dodatnih 150.000 vojnika da bi u narednim mjesecima pokrenuli novu ofenzivu. Izgledi da Rusija ostvari daljnje dobitke, osim toga, bit će znatno osnaženi činjenicom da Rusi i dalje uživaju u zračnoj superiornosti, bez ikakvih znakova da će dugo obećavani lovci F-16, koje su Ukrajinci prvi put zatražili prije 18 mjeseci, postati operativni.
U trenutku u kojem su zapadni čelnici uvjereni da je slanje pomoći Ukrajini ključno i za sigurnost njihovih zemalja, trenutačni problemi ukrajinskih snaga ne bi trebalo samo biti pitanje koje ih brine. Ako je žele obraniti, to bi ih trebalo potaknuti na akciju i hitno osigurati da Kijev dobije sredstva koja su mu potrebna.