- U Ukrajini je ubijeno najmanje 4395 civila
- Rusija je opet zaprijetila Europi
- Kod Buče pronađena nova masovna grobnica
- Volodimir Zelenski obećao Ukrajincima da će vratiti Krim
- Litva kupuje haubice od Francuske
- Uništeni svi mostovi koji vode iz Luhanska
Tijek događaja iz minute u minutu pratite u nastavku:
16:42 Šestero ljudi ozlijeđeno je u utorak u granatiranju ruskog grada na granici s Ukrajinom, rekao je regionalni guverner.
Incident se dogodio u Klinciju, oko 50 kilometara od ukrajinske granice u regiji Briansk. Regionalni guverner Aleksandar Bogomaz objavio je na Telegramu da je broj ozlijeđenih porastao s četvero na šestero.
"Ozlijeđeni imaju ozljede od gelera", napisao je. "Svi su primljeni u lokalnu bolnicu. Njihovo stanje je stabilno".
Reuters to izvješće nije mogao potvrditi.
Mještani su objavili snimku na društvenim medijima ruskog vojnog helikoptera kako nadlijeće grad i izvijestili da je prekinuta opskrba strujom i vodom.
14:23 Ukrajina je primila tijela 64 vojnika kao rezultat razmjene s Rusijom. Vojnici su ubijeni dok su branili čeličanu Azovstal u Mariupolju, a razmjena je obavljena u Zaporižju, na jugoistoku Ukrajine.
U priopćenju je Ministarstvo za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija priopćilo da su ukrajinsko ministarstvo obrane i obavještajne službe uključene u zamjenu. Identifikacija ostataka mogla bi potrajati nekoliko mjeseci. Ranije ovog mjeseca Rusija i Ukrajina zamijenile su oko 160 tijela.
Ukrajina raketirala rusku vojnu bazu
13:51 Ukrajina je rano jutros raketirala vojnu bazu 65 kilometara unutar Rusije. Napad se dogodio u blizini grada Klintsija u utorak rano ujutro, piše Daily Mail.
Pogledaj na Twitteru
Postrojbe i helikopteri pregledali su rupu koja djeluje kao krater nakon pada bombe, a lokalni kanali na Telegramu izvijestili su da se požar proširio na obližnji stambeni blok.
Pogledaj na Twitteru
"Vozio sam se na posao... Čulo se prelijetanje rakete, nakon čega su me nazvali i rekli da je došlo do eksplozije u Klintsiju", rekao je muškarac koji je snimio trag projektila. Prema nekim izvješćima, u napadu je ranjena žena.
Pogledaj na Twitteru
Prema preliminarnim informacijama, pretpostavlja se da se radilo o raketi Točka-U. Bilo je izvješća o prekidu opskrbe strujom i vodom nakon napada.
Evakuacija se nastavlja
12:43 Sa srušenim posljednjim mostom iz okupiranog Sjeverodonecka sve je manje nade za spas civila i vojnika koji su tamo zarobljeni. No, gradonačelnik Oleksandr Strjuk kaže: "Iako je situacija vrlo teška, komunikacija s gradom postoji."
Više od 500 civila zarobljeno je unutar kemijske tvornice u industrijskoj zoni. "Evakuacije se i dalje provode svake minute kada je zatišje i postoji mogućnost prijevoza", rekao je Strjuk. "Ali ovo su diskretne evakuacije, koje se obavljaju jedna po jedna, i koristi se svaka moguća prilika", dodao je.
Damien Megrou, glasnogovornik jedinice stranih dragovoljaca koji pomažu u obrani grada, navodi kako postoji opasnost da "velika grupa ukrajinskih branitelja ostane odsječena od ostatka ukrajinskih trupa", poput onih u Mariupolju, gradu koji je pao u svibnju nakon višemjesečne ruske opsade.
12:29 Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon kazala je da će se vanjska politika Slovenije vezano za ukrajinsku krizu koncentrirati na humanitarnu pomoć, reagirajući na posljednje domaće polemike o tome treba li EU djelovati aktivno na naoružavanju napadnute zemlje ili je "prisiliti" na mir s Rusijom.
"Naš zajednički cilj i dalje ostaje traženje mogućnosti da Rusiju dovedemo natrag za pregovarački stol. Slovenska vanjska politika trebala bi se koncentrirati na humanitarnu i razvojnu pomoć", kazala je Fajon.
Novi slovenski premijer izjavio je u ponedjeljak da će se pozicija prema ratu u Ukrajini usuglasiti uskoro nakon rasprave na parlamentarnom odboru za vanjsku politiku jer on o tome ne odlučuje sam, a želi s jedinstvenim stajalištem o tome zastupati Sloveniju na predstojećem samitu EU-a u Bruxellesu krajem mjeseca.
Robert Golob nakon nedavne potvrde svoje vlade u parlamentu dobio je suprotstavljene poglede uglednih javnih osoba o tome kako bi se trebao postaviti prema ukrajinskoj krizi.
12:17 Kremlj je "siguran" da bi proruski separatistički čelnici u Donbasu bili spremni poslušati apel Ujedinjenog Kraljevstva zbog sudbine dvojice Britanaca osuđenih na smrt zbog borbe za Ukrajinu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da London nije kontaktirao s Moskvom u vezi s tim pitanjem. Sud u odcijepljenoj Narodnoj Republici Doneck (DPR) u istočnoj Ukrajini prošlog je tjedna osudio Britance Aidena Aslina i Shauna Pinnera i Marokanca Brahima Saadouna na smrt rekavši da su krivi za "plaćeničke aktivnosti".
Njihove obitelji poriču da su trojica, koju su angažirale ukrajinske oružane snage, bili plaćenici. Samo Rusija priznaje neovisnost DNR-a.
11:44 Bivši ruski premijer Mihail Kasjanov upozorio je da će, ako Vladimir Putin uspije u invaziji na Ukrajinu, njegov sljedeći cilj biti baltičke zemlje. Više o tome možete pročitati >>OVDJE.
Rusija zaprijetila Europi
10:38 Ruska vojska pokazala je novinarima podzemne tunele ispod čeličane Azovstal u kojima su ukrajinski vojnici izdržali veći dio opsade grada Mariupolja, piše Sky News. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je više od 2500 boraca iz tvornice zarobljeno, a Kijev radi na njihovu oslobađanju.
10:15 Rusija je poručila kako će Europa nestati u nuklearnoj apokalipsi ako Zapad nastavi slati projektile Ukrajini. Više o tome možete pročitati >>OVDJE.
10:11 Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla je da će vlada Ujedinjenog Kraljevstva učiniti "sve što je potrebno kako bi osigurala oslobađanje dvojice Britanaca" koju je ruski opunomoćenički sud osudio na smrt.
Shaun Pinner i Aiden Aslin zarobljeni su dok su služili u ukrajinskoj vojsci i suđeno im je kao plaćenicima u onome što je opisano kao nezakonito suđenje u samoproglašenoj Narodnoj Republici Doneck.
Truss nije isključila mogućnost izravnih pregovora s proruskom Doneckom Narodnom Republikom. "Činim sve što mogu, na najbolji način na koji mogu - na način za koji smatram da je najučinkovitiji - da oslobodim te ljude", rekla je.
Papa Franjo opet napao Rusiju
10:05 Papa Franjo ponovno je napao Rusiju zbog njezinih akcija u Ukrajini rekavši da su njezine snage okrutne, hvaleći "hrabre" Ukrajince što se bore za opstanak, prenijela je britanska agencija Reuters.
No, u razgovoru koji je prošlog mjeseca vodio s urednicima isusovačkih medija, objavljenom u utorak, također je rekao da situacija nije crno-bijela i da je rat "možda na neki način isprovociran".
Osuđujući "svirepost, okrutnost ruskih vojnika, ne smijemo zaboraviti stvarne probleme ako želimo da se oni riješe", rekao je Franjo, uključujući industriju naoružanja kao čimbenika koji potiče rat.
"Također je istina da su Rusi mislili da će sve biti gotovo za tjedan dana. Ali su se preračunali. Naišli su na hrabar narod, narod koji se bori za opstanak i koji ima borbenu povijest", rekao je.
Franjo je rekao da se nekoliko mjeseci prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao svoje snage u Ukrajinu sastao sa šefom države, koji je izrazio zabrinutost da NATO "laje na vrata Rusije" na način koji bi mogao dovesti do rata. Franjo je dodao: "Ne vidimo cijelu dramu koja se odvija u pozadini ovog rata, koji je možda nekako ili bio izazvan ili nije spriječen."
Pitajući se čini li ga to zagovornikom Putina, rekao je: "Ne. Bilo bi pojednostavljeno i pogrešno reći takvo što."
9:56 Najmanje pet osoba ubijeno je u ponedjeljak u regiji Doneck, koju podupire Rusija, javljaju separatistički dužnosnici i ruski mediji.
Ukrajinski topnički napadi pogodili su mete, uključujući tržnicu i rodilište, a ruske novinske agencije izvještavaju da je među mrtvima bilo i dijete. Ozlijeđene su najmanje 22 osobe.
Otkrivena nova masovna grobnica
9:27 Ukrajinske vlasti otkrile su novu masovnu grobnicu civila u blizini Buče u regiji Kijev. Tijela sedmero civila pronađena su u blizini sela Mirocke, od kojih su mnogi "vezanih ruku i upucanih koljena", rekao je načelnik policije regije Kijev Andri Njebitov.
"Žrtve su bile mučene", rekao je u priopćenju. "Trenutačno se radi na ekshumaciji tijela na mjestu i identifikaciji pojedinaca", dodao je. Istraga za ratne zločine je u tijeku, navodi se u priopćenju ukrajinskog tužiteljstva, piše The Guardian.
Oko 1200 tijela, uključujući ona pronađena u masovnim grobnicama, još nije identificirano, izjavio je šef nacionalne policije u Ukrajini Ihor Klimenko.
"Pokrenut je kazneni postupak zbog smrti više od 12.000 Ukrajinaca", dodao je. "Oko 75 posto poginulih su muškarci, dva posto su djeca, a ostalo su žene", rekao je.
Zelenski obećao vratiti Krim
8:45 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski svojim je sunarodnjacima obećao da će vratiti poluotok Krim, koji je pripojila Rusija.
"Ukrajinska zastava opet će se vijoriti poviše Jalte i Sudaka, poviše Džankoja i Jevpatorije", kazao je Zelenski u videoporuci objavljenoj u ponedjeljak navečer u Kijevu. "Naravno, oslobodit ćemo naš Krim."
Ruska vojska je taj crnomorski poluotok okupirala 2014., kada je Ukrajina bila ranjiva zbog promjene vlasti i nije mogla pružiti otpor. Nakon toga održan je međunarodno nepriznat referendum i Krim je pripojen Rusiji. Zelenski je uvijek zagovarao vraćanje poluotoka, ali je rijetko to postavljao kao ratni cilj.
Predsjednik je pozvao ukrajinske građane da ostanu u kontaktu s dijelovima zemlje poput Donecka i regije Harkiv, koje je okupirala Rusija. Tvrdi da će ta područja u budućnosti biti oslobođena. "Kažite im da će ukrajinska vojska definitivno doći!" U istočnom Donbasu, tvrdi Zelenski, vojska je pod pritiskom. Hitno trebaju modernu artiljeriju od svojih stranih partnera, dodao je.
8:37 Ruske snage prekinule su sve puteve evakuacije stanovnika istočnog ukrajinskog grada Sjeverodonecka uništivši posljednji most koji ga povezuje s gradom koji drže Ukrajinci s druge strane rijeke, rekao je ukrajinski dužnosnik.
Ruske se snage "pokušavaju učvrstiti u središnjem dijelu grada", objavila je ukrajinska vojska u utorak u dnevnom pregledu sukoba u različitim dijelovima zemlje.
"Situacija u Sjeverodonecku izuzetno je pogoršana - Rusi uništavaju nebodere i Azot", objavio je Serhij Gajdaj, guverner regije Luhansk, na Telegramu. Dan ranije rekao je da se stotine civila sklanjaju u krug kemijske tvornice Azot, koju granatiraju ruske snage.
Ukrajina sve intenzivnije traži više zapadnog teškog naoružanja kako bi pomogla u obrani Sjeverodonecka, za koji Kijev kaže da bi mogao biti ključ bitke za istočnu regiju Donbas i sami rat, koji sada traje već četvrti mjesec.
U ponedjeljak je Hajdaj na društvenim mrežama rekao da je oko 70 posto grada pod neprijateljskom kontrolom, a uništenje posljednjeg mosta preko rijeke do Lisičanska znači da su svi civili koji su još u Sjeverodonecku zarobljeni i da je nemoguće dostaviti humanitarne potrepštine.
7:22 Od početka ruske invazije na Ukrajinu ubijeno je najmanje 4395 civila. Ozlijeđeno je 5390 civila, procjenjuje UN.
Bitka za Sjeverodoneck jedna od najbrutalnijih
7:07 "Intenzivna bitka za Sjeverodoneck ostat će zapamćena kao jedna od najbrutalnijih koju je Europa ikada vidjela i uzima zastrašujući danak Ukrajini", rekao je Volodimir Zelenski. Ruska vojska približava se zauzimanju strateškog istočnog grada. Zelenski je istaknuo da borbe imaju ozbiljan učinak na civile i vojsku.
"Ljudska cijena ove bitke za nas je vrlo visoka. To je jednostavno zastrašujuće. Bitka za Donbas bez sumnje će ostati upamćena u vojnoj povijesti kao jedna od najnasilnijih bitaka u Europi", rekao je. Ponovio je ranije molbe za više opreme i vojnog oružja od saveznika, uključujući SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo.
"Imamo posla s apsolutnim zlom. I nemamo izbora nego krenuti naprijed i osloboditi svoj teritorij. Svakodnevno skrećemo pozornost našim partnerima na činjenicu da će samo dovoljan broj modernog topništva za Ukrajinu osigurati našu prednost i kraj ruske torture ukrajinskog Donbasa", dodao je.
6:55 Litva kupuje 18 haubica od Francuske, objavili su ministri obrane obiju strana. Litva je članica Europske unije i NATO-a, dodat će dodatnih 300 milijuna eura u svoj proračun za obranu u 2022. zbog rata u Ukrajini.
Litvanski ministar obrane Arvydas Anusauskas uz fotografiju sa svojim francuskim kolegom Sebastienom Lecornuom napisao je: "Litva će od Francuske kupiti 18 haubica Caesar MarktII. Oni će značajno ojačati obrambene sposobnosti litvanskih oružanih snaga".
Pogledaj na Twitteru
Prema francuskom ministarstvu oružanih snaga, "veze koje ujedinjuju Litvu i Francusku u obrambenom smislu vrlo su čvrste i dodatno će se razvijati u tjednima koji dolaze, u degradiranom geopolitičkom kontekstu koji doživljavamo u Europi".
Sukob u Ukrajini podsjeća na ulogu topništva u sukobima visokog intenziteta, pri čemu Zapad, prvenstveno Sjedinjene Države, daju desetke topova ukrajinskim snagama kako bi obuzdali ruske udare. Francuska je krajem travnja Kijevu isporučila šest haubica Caesar, kao i tisuće granata.
Za razliku od američke haubice M777, koja zahtijeva vozilo za vuču, ili njemačke Panzerhaubitze 2000, koja je montirana na šasiju tenka Leopard 2, Caesar je montiran na šasiju kamiona sa šest kotača.
Prednost je Caesara je što može dobaciti do čak 42 kilometra sa streljivom produženog dometa, ili više od 50 kilometara uz streljivo potpomognuto raketom.
Caesar se može i sam kretati brzinom do 100 kilometara na sat po cestama ili 50 km/h po grubom terenu. Dodatna je prednost što se i sam top može brzo premjestiti nakon pucanja, čime se smanjuje ranjivost na artiljerijske protuudare.
Što se događalo jučer u Ukrajini pogledajte >>OVDJE.