O cijeloj situaciji piše komentator Telegrapha Daniel Hanan, britanski parlamentarac iz redova Konzervativne stranke i savjetnik Vijeća za trgovinu pri Ministarstvu za ekonomiju i trgovinu.
Naglašava da se iscrpljeni Ukrajinci povlače s ruskih bedema i minskih polja, a inicijativa prelazi na osvajače.
"Rusija napreduje kroz skeletne ostatke nekadašnje Marinke, grada u Donjecku, možda većeg psihološkog nego strateškog značaja. Projektili opet pogađaju Kijev. Prva dama Ukrajine Olena Zelenska javlja da je njezina zemlja u smrtnoj opasnosti", napisao je.
"Sad je red na Ukrajince da se ukopaju, pokušaju zadržati ono što imaju. Prvi svjetski rat na kraju je završio dijelom jer su saveznici imali više ljudstva. Ovoga puta demografsku prednost ima Rusija, čija je populacija tri i četvrt puta veća od ukrajinske", objašnjava.
Naglašava da je Rusija prebacila trećinu svoje prijeratne civilne proizvodnje na oružje i streljivo, a sada bi mogla imati prednost kada je riječ o bespilotnim letjelicama.
Dugoročni troškovi za ruski narod ovog prelaska na ratnu ekonomiju su strašni. Vladimir Putin osudio je svoj napaćeni narod na godine besparice i gladi. Ali zasad je uspjelo. Rusija je prebrodila zimu bez ukrajinskog prodora.
"Bio sam jedan od onih koji su očekivali da će se Ukrajina probiti do Azovskog mora, što je potez koji je mogao okončati rat. No to se nije dogodilo. Tijekom 2022. Ukrajina je pokazala da Rusija ne može opskrbiti Krim preko Kerčkog tjesnaca. Rušenje kopnenog mosta ostavilo bi ruski garnizon na poluotoku odsječenim. Ukrajina je mogla isključiti struju i hranu i otvorio bi se pregovarački prostor. Zašto sam pogrešno shvatio? Razgovarao sam ne samo s Ukrajincima već i s britanskim vojnim promatračima s izravnim znanjem o bojnom polju. Gledali su izvanredne ukrajinske uspjehe u Harkivu i Hersonu 2022. – uspjehe koji su ohrabrili Zapad da ponudi vrste materijala koje su ranije suzdržavali od slanja kako ne bi pali u ruke neprijatelja", objašnjava.
Ukrajina je tada imala projektile dugog dometa, opremu za uklanjanje mina i moderne tenkove. U isto vrijeme Prigožinova pobuna pokazala je koliko je Rusija meka iza čvrste ljuske svojih linija bojišnice.
"Ali osvajači su naučili iz svojih ranijih pogrešaka. Dok je Ukrajina prošlog proljeća žurila obučavati svoje ljude kako da rukuju svojim novim oružjem, Rusija je sijala nagazne mine, gradila utvrde, kopala rovove i gomilala dronove", napisao je.
Smatra da Putin treba izdržati još 12 mjeseci.
"Čak i ako Donald Trump ne bude izabran – bivši predsjednik ne skriva svoje divljenje prema ruskom tiraninu, jednom je otišao toliko daleko da je pred američkim sigurnosnim službama izjavio da vjeruje Putinu – republikanski kongresmeni okrenuli su se protiv rata. Prošlog su tjedna blokirali paket pomoći predsjednika Bidena Ukrajini vrijedan 88 milijardi funti. Njihova zabrinutost navodno je financijska, ali veći bi motiv mogla biti njihova stranačka nesklonost Bidenu", komentirao je za Telegraph.
Komentator se osvrnuo i na još jednu Putinovu promjenu.
"Putin je dugo bio previše uplašen da odluta izvan ruskih granica. Osim međunarodne tjeralice imao je i opravdan strah od atentata. Njegovi jedini inozemni pothvati bili su bivše sovjetske države i dvije prijateljske diktature - Iran i Kina.
"No ovog je tjedna posjetio dvije neutralne diktature - UAE i Saudijsku Arabiju. Snimka nesumnjivo pokazuje da je to bio despot osobno, a ne njegov dvojnik. Što mu je dalo samopouzdanje da putuje na mjesta koja imaju sigurnosne veze sa Zapadom? Je li moguće da je postignut neki okvirni sporazum? Je li možda od Saudijaca zatraženo da ga ispitaju, diskretno i neporecivo, kao mogući uvod u mirovne pregovore?", piše.
Na kraju zaključuje da iako ovaj put sami nismo u ratu, toliko smo uključeni u ukrajinsku stvar da bi ruska pobjeda značila katastrofalan gubitak prestiža za Zapad i ideje povezane s njom: osobne slobode, demokracije i ljudskih prava.
"Možda se na demilitariziranom Krimu može održati referendum koji će nadgledati međunarodna zajednica. Međutim, ako Rusija prisvoji taj teritorij silom, past će i Zapad i svjetski poredak koji je uspostavljen 1945. godine. Svijet postaje hladniji, a noć se spušta", zaključuje.