Toga su dana specijalne jedinice Kosova ROSU krenule u akciju hvatanja krijumčara robom. U više gradova diljem zemlje. Problem je nastao na sjeveru Kosovske Mitrovice.
''Ako od tamo dođe s cvijećem ovdje da se nađemo na mostu, ja ću odavde doći s cvijećem. Ako od tamo dođe s puškom, nemam što drugo nego braniti se'', kaže sugovornik Provjerenog.
Nemiri ne staju
Nemiri nisu stali tu. Nastavili su se u obližnjem gradu. U Zvečanu je došlo i do pucnjave. Upucan je jedan mladić u leđa. Šok bombe, suzavac, meci, sirene za uzbunu – to je život na sjeveru Kosova.
Na Kosovo je ekipa Provjerenog došla odmah nakon sukoba koji su se umalo pretvorili u novi rat. I odmah kreću prema tom mjestu. Da bi do njega došli automobil su morali ostaviti u dijelu Kosovske Mitrovice s pretežito albanskim stanovništvom i prijeći most koji je zatvoren za promet.
Tenzije na nivou
Nekoliko osoba pristalo je ispričati detaljnije što se točno dogodilo. Njihovi identiteti su skriveni jer, kažu, svaka riječ se ovdje može protumačiti krivo. Sirene su, kaže, izvele narod na ulice. Borili su se s kosovskom policijom.
''Tu su bile šok bombe, suzavci. Oni to govore… Nisu bili gumeni meci, nego vojna municija je bila u tome… Ima ranjenih. U Zvečanu je bilo ranjenih kod pruge. Ranili su momka'', kaže izvor. Bilo ih je, kažu, više od 10.
Neki građani pak otvoreno govore o tenzijama u gradu. ''Tenzije su tu, na nivou. Ali, hvala Bogu, Vučić uspijeva to smiriti i kako slušam ambasadore ide stvar ka boljem'', govori sugovornik.
U drugom dijelu grada pak većinski živi albansko stanovništvo. ''Mi se borimo za naš teritorij. Na primjer, biste li vi dali Knin, Sisak ili Pulu nekome drugome? Vjerujem da ne biste. I mi se borimo za svoj teritorij. Ne damo niti želimo nešto njihovo", kaže jedan sugovornik.
Svjedoci kažu da su sukobi počeli kada su specijalne jedinice Kosova upale u zgrade tražeći određene ljude. Nakon toga su krenuli prema trgovinama i ljekarni. ''Znam da je cijela priča bila oko lijekova, oko nekih sokova, čokoladica i prehrambene robe koja je donesena iz Srbije za koju oni smatraju da je švercana'', priča jedan od svjedoka.
Nema šanse da stane pred kameru
Ekipa Provjerenog otišla je i do dijela Zvečana u kojemu se zbio još jedan sukob. Padale su i bombe, a tragovi tih sukoba se vide još uvijek na cesti. Razgovarali su sa svjedokom koji je bio na licu mjesta kada se sve događalo. Priznao je da je specijalne jedinice Kosova gađao kamenjem. Ali nema šanse, kaže, da govori pred kamerom. Dopušta da se njegove riječi tek prenesu.
Iako se sukobi na Kosovu događaju često, intenzivirali su se baš uoči izbora. Na dan kada su građani Kosova birali gradonačelnike i članove skupštine u ukupno 38 općina, reporterska ekipa Provjerenog stigla je u Prištinu.
Na Pravnom fakultetu svoj glas dao je premijer Albin Kurti. A nakon toga stao je pred novinare. ''To nema veze sa izborima. To ima veze jedino sa suzbijanjem kriminala. I krijumčarenja'', tvrdi on o sukobu u Kosovskoj Mitrovici.
Sukobi se protežu daleko u povijest
Povijest sukoba između kosovskih policijskih snaga i srpskog naroda na sjeveru Kosova traje dugi niz godina, nakon što je rat između Albanaca i Srba završio, a Kosovo priznato. Do sličnih je sukoba, koji su doveli do krize barikada, došlo je i 2011. godine.
''A ta kriza je upravo nastala tako što je tadašnji premijer Kosova Hashim Thachi poslao jednu specijalnu jedinicu kosovske policije na sjever Kosova. Izbio je sukob između lokalnog stanovništva i policije. Jedan policajac je poginuo, puno ljudi je bilo ranjeno tad'', podsjeća Dragiša Mijačić, Koordinator za Poglavlje 35 u Nacionalnom konventu o EU-u.
Nakon te krize došlo je do potpisivanja Bruxelleskog sporazuma između dvije strane uz posredovanje Europske unije. Bitan dio odnosi se na slobodu kretanja. Kada su kosovske vlasti u rujnu odlučile skidati srpske pločice koje ulaze na teritorij Kosova, došlo je do prosvjeda, blokade graničnih prijelaza, intervencije policije.
Prema Bruxelleskom sporazumu, svaka se policijska akcija na sjeveru Kosova, kaže Mijačić, treba koordinirati s lokalnim tijelima kako ne bi došlo do revolta stanovništva. ''Kada je došao Kurti na čelo vlade ove godine, on nije želio više implementirati te dijelove Bruxelleskog sporazuma i vidimo da je u zadnjih 15 dana, a gle čuda usred kampanje za lokalne izbore, dva puta poslao specijalne policijske snage i oba puta isprovocirao lokalno stanovništvo'', ističe Mijačić.
Na putu kroz Kosovo vide se sada naljepnice na pločicama. Ali to je privremeno rješenje. ''Što se tiče sjevernog dijela Kosova, taj je neotuđivi dio naše Republike i ja surađujem sa svim građanima bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Ali ima nekakvih ilegalnih struktura tu koje su plaćene od strane Beograda i koje na taj način žele destabilizirati Kosovo", kaže kosovski premijer.
Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije 2008. godine. Srbi na Sjeveru Kosova, kao i njihovi sunarodnjaci u samoj Srbiji, tu vlast ne priznaju. "Srbija je nastala na mitu i identitetu o Kosovu. I sve u srpskom biću je vezano za Kosovo. Otuda ne može Srbija tako lako i srpski narod ne može da prihvati gubitak Kosova", kaže Mijačić.
Hrvatska je među zemljama koje Kosovo kao Republiku priznaju. Ali je ne priznaje Vatikan, pet europskih zemalja, među kojima je i Španjolska, kao ni jake sile poput Kine i Rusije. Kosovo nije ni članica UN-a.
''Mislim, što je suština pregovora u Bruxellesu? Suština pregovora je koju cijenu treba platiti Kosovo da bi dobilo priznanje u Srbiji. Naravno, Priština će se truditi da ta cijena bude što manja, Beograd da bude što veća. I u tom kontekstu situacija na terenu na sjeveru Kosova igra tu ulogu'', objašnjava Nexhmedin Spahiu, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Prištini.
Nije priznanje jedini problem
Bruxelleski sporazum spominje formiranje zajednice srpskih općina, ali i to se do danas nije dogodilo. ''Srbi na Kosovu imaju kulturnu i obrazovnu autonomiju i vjersku autonomiju. Ali pitanje zajednice općina sa srpskom većinom je stvar povećanog obima te autonomije i čak na nekom teritorijalnom smislu'', kaže Spahiu.
Nije pitanje oko priznanja jedini problem ove zemlje. Pogođena je teškom ekonomskom situacijom, lošom infrastrukturom u gradovima, odljevom mladih i obrazovanih.
Svi obećavaju rješavanje problema
Za stanovnike na sjeveru režije plaćaju vlade Kosova i Srbije, pisali su mediji, zbog čeka cvjeta i posao s kriptovalutama. Kurti, kažu upućeni, planira uvesti promjene i po tom pitanju, što bi moglo dovesti do novih sukoba. A svi kandidati za gradonačelnike obećavaju pred izbore poboljšati postojeće probleme, pa tako i Perparim Rama, svjetski poznati arhitekt.
''Ima mnogo manjih problema koji, kada su ostavljeni, postanu prilično kaotični, kao što je problem s gužvama, parkingom, manjkom škola. Oni su rješivi. Imamo budžet za njih. Zahtijevaju razumijevanje i proces. A mi to možemo. Imamo strategiju'', tvrdi Rama.
Kandidat je jake oporbene stranke Demokratska liga Kosovo. Ušao je u drugi krug bitke za čelnika glavnog grada Prištine zajedno s bivšim ministrom zdravstva iz stranke Albina Kurtija.
Premijer je doživio debakl na izborima. Ne iznenađuje to profesora političkih znanosti Nexmedina Spahiua. ''On je, mislim, dobar u procjeni situacije, davanju dijagnoze, ali ne u liječenju situacije. On je potpuno u pravu da su na sjeveru Kosova strukture koje je instalirala Srbija'', smatra profesor.
Srpska lista je uvjerljivo pobijedila u općinama s pretežno srpskim stanovništvom. Analitičari kažu da je time poslana jasna poruka. ''Na taj način jasno daju do znanja da glasaju za Srbiju, za tu politiku koja im omogućuje opstanak na ovim prostorima'', kaže Dragiša Mijačić.
A politika je nerijetko kamen spoticanja među ovim narodima. Ovi ljudi ne žive istinski mir. Oni žive u strepnji od novih sukoba, u iščekivanju boljih uvjeta života.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr